Potreban je odgovor. Krajnji rok do 31. avgusta 2021., kao očekivanog datuma za odlazak Amerikanaca i saveznika iz Avganistana, približava se čak i ako se na aerodromu u Kabulu još uvijek nalaze hiljade očajnih Afganistanaca i stranaca. Nije slučajno što je Bajden prošle nedjelje rekao naciji da će evakuacija biti "teška i bolna" i da još mnogo toga može poći po zlu. Američke trupe, rekao je predsjednik, mogle su ostati nakon roka od 31. avgusta da nadgledaju evakuaciju. Izjava koju su zemlje saveznice pozdravile na aerodromu u Kabulu, ali se nikako nije svidjela talibanima koji su prijetili žestokom reakcijom na ovu mogućnost.
Zvaničnik administracije rekao je juče Reutersu da će Bajden u roku od 24 sata odlučiti hoće li ili ne produžiti datum konačnog povlačenja svojih trupa.
Pored potrebe za evakuacijom hiljada Amerikanaca, državljana savezničkih zemalja i Afganistanaca koji su radili s američkim snagama, zvaničnici Ministarstva obrane rekli su da će i dalje biti potrebni dani da se preveze 6.000 vojnog osoblja zaposlenog za upravljanje zračnom linijom.
Neki Bajdenovi savjetnici oštro su se protivili odlasku nakon 31. avgusta. Biden bi, dakle, mogao dati odgovor već na sljedećem današnjem sastanku G7.
Demokratski američki predstavnik Adam Schiff, predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, rekao je novinarima jučer nakon obavještajnog brifinga o Afganistanu da ne vjeruje u potpunu evakuaciju do 31. avgusta, s obzirom na broj Amerikanaca koji tek treba da budu evakuisani.
Portparol britanske vlade rekao je da se britanska evakuacija ne može nastaviti nakon što američke trupe odu. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian potvrdio je da je potrebno više vremena.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je da će sve morati biti odlučeno na samitu G7.
U međuvremenu, haos na aerodromu takođe je poremetio pošiljke pomoći. Svjetska zdravstvena organizacija saopćila je da su tone medicinskih zaliha ostavljene na cjedilu jer je aerodrom u Kabulu zatvoren za komercijalne letove.
G7
Današnji G7 predvođen Britancima mogao bi dati zajedničku izjavu o evakuaciji Afganistana i potrebi za inkluzivnim političkim rješenjem koje štiti osnovna prava svih Afganistanaca.
Američki State Department je prokomentarisao u bilješci dan prije samita: "Lideri se slažu da će odnos međunarodne zajednice sa talibanima zavisiti od njihovih postupaka, a ne njihovih riječi". Sastanak na visokom nivou također će se baviti borbom protiv terorizma, humanitarnim naporima i migracijom izbjeglica.
Italijanska pozicija
Korištenje američkih baza na italijanskom tlu, kao što je Sigonella, odobreno je za složenu operaciju evakuacije kojom Washington rukovodi. Draghi će izraziti snažnu zabrinutost za sve afganistanske civile koji će ostati u zemlji čak i ako smatra da je G7 "skraćeni" samit (nedostaju Kina, Rusija i Indija) na kojem će se odlučivati o budućnosti zemlje pod vodstvom Taliban.
Prema Farnesini, potrebno je pronaći sredstva odvraćanja talibana i nasilja nad avganistanskim građanima koji su radili s prethodnom vladom i koji neće biti evakuisani. Zatim je potrebno iznijeti opću strategiju koja tjera talibane da prihvate minimalno poštovanje ljudskih prava i čvrstu osudu terorizma.
Draghi će stoga nastojati ponoviti da će G20 biti potrebno prenijeti do sljedećeg rujna, postavljajući temelje u današnjem G7 za formiranje početnog pristupa konsenzusu koji će se, međutim, morati proširiti na druge geopolitičke kontekste, od Moskve do Peking, a koji prvo predviđa nepriznavanje talibanskog režima kao državnog entiteta, a drugo zamrzavanje svih fondova međunarodne pomoći ukoliko se ne priznaju neki osnovni uslovi ljudskih prava. Za ovu posljednju tačku odlučujuća je pozicija Rusije i Kine, jer one, kao što je poznato, imaju značajne interese u uspostavljanju privilegovanih odnosa sa novonastalom vladom predvođenom talibanima.