(od Filipa Moreschija, pravnika i šefa AIDR opservatorije „Digital Agrifood”) U nedavnom Saopštenju od 25. marta 2021. (objavljenom 31. marta) upućenom Evropskom parlamentu, Vijeću, Ekonomskom i socijalnom komitetu i Komitetu Regije, Evropska komisija zauzima jasan stav u korist organske poljoprivrede, koja se smatra ključnom za oporavak, definisan kao „zeleno i digitalno“, evropske ekonomije od posljedica pandemije.
Imajući na umu da model organske proizvodnje nije jedini model održive poljoprivrede, Komisija naglašava kako kombinuje ciljeve Evropske strategije za zaštitu biodiverziteta i, posebno putem digitalne tehnologije, ciljeve strategije pretvara u praksu. Od farme do vilice“, odnosno potpuna sljedivost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, od proizvođača do potrošača.
Nadalje, primjećuje Komisija, organska poljoprivreda jamči bolji pristup poljoprivrednim profesijama za nove generacije i bori se protiv rodne nejednakosti bolje od tradicionalne poljoprivrede, nudeći ženama više mogućnosti za vođenje biznisa u poljoprivredno-prehrambenom svijetu.
Razvoj organske poljoprivrede u Evropskoj uniji, koja trenutno pati od mnogih razlika od zemlje do zemlje, odvijat će se na različitim kolosijecima.
Ono što je ovdje najzanimljivije je put usmjeren na povećanje organskog tržišta, koji predviđa niz konkretnih akcija usmjerenih na podsticanje potražnje, koja je danas krajnje neorganizirana i šizofrena od područja do područja. Među različitim načinima na koje se ovaj cilj može postići, Evropska komisija ukazuje na najmanje dva.
Jedan je poboljšanje sljedivosti. Ovdje, kao što se lako može razumjeti, dolaze u igru nove tehnologije, od umjetne inteligencije, preko blockchaina, do svih rješenja koja mogu povećati transparentnost i sljedivost organskih proizvoda. Komisija izričito navodi da radi na svojevrsnom "digitalnom pasošu" za proizvode.
Drugi put je onaj koji se odnosi na promociju i povećanje povjerenja potrošača u organske proizvode i certifikaciju procesa, također kroz valorizaciju logotipa na etiketi.
Na ovom planu, Komisija namjerava povećati, u okviru godišnjih programa rada, budžet namijenjen promociji i stimulaciji vidljivosti sektora.
Ali bilo bi pogrešno misliti da je digitalni svijet funkcionalan samo za podršku organskim proizvodima.
Zapravo, sama Komisija je komunikacijom od 31. marta 2021. godine otvorila javnu raspravu o budućoj politici promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Europske unije, kako prema unutrašnjem tržištu tako i prema zemljama koje nisu članice EU.
Inicijativa polazi od izvještaja Komisije od 11. februara 2021. godine o ocjeni primjene Uredbe br. 1144/2014, pod nazivom "akcije informisanja i promocije poljoprivrednih proizvoda koje se provode na unutrašnjem tržištu iu trećim zemljama", te o podršci konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Konsultacije su usmjerene na raspravu o izgledima za reformu regulative, također u svjetlu ciljeva takozvanog evropskog zelenog dogovora i „cezure“ koju predstavlja vanredno stanje pandemije, što s jedne strane podrazumijeva potrebu oživljavanja cjelokupnog tržišta. sektorima (na svim Ho.Re.Ca kanalima) i koji uzima u obzir, s druge strane, burnu konsolidaciju metoda digitalne komunikacije.
Pa, u konačnim preporukama Komisija prepoznaje učinkovitost ne samo kampanja koje uključuju direktan kontakt s potrošačima, već prije svega važnost „promocije proizvoda koju sprovode influenceri na društvenim mrežama“. Ova konstatacija je tim važnija ako se ima u vidu da je prema Eurobarometru 2020, odnosno istraživanju na temu „Evropljani, poljoprivreda i poljoprivredna politika Zajednice“, samo minimalan procenat anketiranih (između 14% i 20). %) poznaje oznake kvaliteta Evropske unije, uključujući oznake porijekla (DO) i geografske oznake (GI).
Ovaj podatak je iznenađujući ako uzmemo u obzir centralnu ulogu koju geografsko, teritorijalno i društveno-ekološko porijeklo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda igra u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke organizacije tržišta. U zakonodavstvu i jurisprudenciji zajednice - ali iu internoj, ako pomislimo na nedavne odluke Administrativnog pravosuđa o izmjeni propisa o vinu DOC Sicilia i IGT Terre Siciliane - koncepti geografskog porijekla, tipičnosti i kvaliteta proizvoda su sve više povezani i saradnici.
Stoga možemo razumjeti veliki kulturni rad koji će evropske, nacionalne i lokalne institucije biti pozvane na ovu temu u narednim godinama, ali i odlučujući doprinos koji će imati privatnici, pojedinci i udruženja, kao i grupe proizvođača i potrošača.
A digitalna tranzicija mora izvršiti ove zadatke zaštite kvalitetne poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i, istovremeno, povećanja povjerenja potrošača.