(autor Filippo Moreschi, pravnik i voditelj AIDR-ove opservatorije „Digital Agrifood“) AIDR je odlučio da se opremi Opservatorijom za primjenu digitalne tehnologije i novih tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom i agroindustrijskom svijetu.
Njegova svrha je proučavati, stimulirati i promovirati primjenu digitalnih tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom lancu, kroz dubinske studije, članke, izvještaje, doprinose i doprinos različitih tehničkih, pravnih i ekonomskih vještina.
Ne propustite pogledati glavne start-upove u sektoru, njihova područja djelovanja i njihove prijedloge.
Izrazi kao što su "pametna farma", "poljoprivreda na osnovu podataka", "izviđanje usjeva", koncepti poput umjetne inteligencije, robotike i blok-lanca koji se primjenjuju na poljoprivredu i agroindustriju sada sve više privlače vijesti, novine, specijalizirani časopisi, programi vlada, zajednica i međunarodna zajednica. Studije, resursi i eksperimenti namijenjeni su pojedinačnim projektima i sektorskim politikama.
Zapravo, doprinos novih tehnologija zaštiti kvaliteta proizvoda, sljedivosti i sigurnosti hrane (pod dvojnim profilom sigurnosti i sigurnosti hrane), pojednostavljenju i boljem upravljanju proizvodnim procesima u kompaniji i u agroindustriji.
Ali ne samo.
Razvoj digitalne tehnologije u poljoprivredno-prehrambenom i agroindustrijskom svijetu ima ogromne implikacije sa ekološkog stanovišta, od odbrane tla i biološke raznolikosti, do borbe protiv klimatskih promjena, zaštite vode, zraka i drugih okolišnih matrica, do uštede energije, uvođenje oblika kružne ekonomije.
Deklaracija koju su u aprilu 2019. godine, povodom Dana digitalnih digitalnih emisija, potpisale 24 zemlje Europske unije, uključujući Italiju, "Pametna i održiva digitalna budućnost za evropsku poljoprivredu i ruralna područja", jača predanost zemalja potpisnica na digitalnu tranziciju u poljoprivredi i naglašava cilj socijalne, ekonomske i zaštite okoliša ruralnih područja, također kroz primjenu novih tehnologija, posebno s obzirom na brzu povezanost i širokopojasnu mrežu. Moraju biti dostupni ruralnim područjima upravo kako bi se omogućilo unapređenje teritorija i proizvoda, poboljšanje performansi kompanije, takođe u pogledu uštede energije, promocije robe i elektronske trgovine.
To nisu nova pitanja.
Uredbom EU 1291/2013 Parlamenta i Vijeća uspostavljen je Horizont 2020, okvirni program usmjeren na istraživačke i inovacijske aktivnosti za razdoblje 2014.-2020., Koji će se provoditi izravnim i neizravnim akcijama usmjerenim na znanstvenu izvrsnost i pametni rast, „Osnovni pokretači socijalnog i ekonomskog prosperiteta kao i ekološke održivosti“ (uvodna izjava 3). Kao dio Agrifood-a pokrenuti su mnogi projekti na naprednim digitalnim tehnologijama, kao što je, na primjer, odluka zasnovana na podacima za poljoprivrednike (4D4F), koja se sastoji od odluka poljoprivrednika zasnovanih na podacima; Internet hrane i farme (IoF2020), za održivo poboljšanje performansi tla i životinja; DataBio, ili bioekonomija zasnovana na velikim podacima, i mnogi drugi.
Nadalje, u Komunikaciji Evropske komisije od 25. Pod nazivom „Umjetna inteligencija za Europu“ jasna je svijest o ulozi inicijativa i projekata koji se odnose na umjetnu inteligenciju koji se primjenjuju na poljoprivredno-prehrambeni sektor. U naknadnom "Koordiniranom planu za umjetnu inteligenciju" od 04., Komisija namjerava koordinirati i povećati ulaganja s tim u vezi, svjesna mnoštva aplikacija AI, uključujući ekološki aspekt, koji se sastoji od smanjenje potrošnje energije, zaštita životne sredine, sprečavanje prirodnih katastrofa.
Stoga se, takođe na osnovu međunarodne osjetljivosti (pomislite na 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija do 2030. godine), pažnja postepeno, u posljednjih nekoliko godina, preusmjerila sa individualnih inicijativa na digitalnu infrastrukturu i eksperimentalne projekte u velikim razmjerima koji iz europske i nacionalne perspektive zahtijevaju i zahtijevaće odgovarajuća ulaganja.
Ovaj globalni i jedinstveni pristup pitanju digitalne tranzicije, ekološke održivosti i socijalne kohezije, a prije svega u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji, ojačan je pandemijom.
U zaključcima Europskog vijeća od 21., Koji je izložio plan ulaganja Fonda za oporavak Unije (tzv. EU nove generacije), naglašava se uski odnos između poljoprivrede, proizvodnje i održivosti životne sredine. , podvlačeći dvostruku potrebu da se financiranje poljoprivredne politike s jedne strane dodijeli „Arhitekturi okoliša“, a s druge strane razvoju „kvaliteta života u ruralnim područjima“ (naslov 07). Digitalna transformacija, u ovoj logici, stvara „socijalnu i teritorijalnu koheziju“ i, kroz primjenu socijalne tržišne ekonomije, bori se protiv klimatskih promjena (naslov 2020).
Stoga, slijedeći ovaj unitarni i multidisciplinarni pristup, AIDR Digital Agrifood Observatory neće samo obraćati pažnju na pojedinačne istraživačke projekte, već će pokušati promovirati, podržati i, možda, doprinijeti razvoju široko rasprostranjenih i nad-lokalnih, privatnih i javnih digitalnih inicijativa usmjerenih na '' optimalno korištenje zemljišta, zaštita okoliša i biodiverziteta, dobro upravljanje zemljištem i ruralnim krajolikom; pažljivo će pratiti razvoj novih tehnologija u poljoprivredno-prehrambenoj, vinskoj i naftno-turističkoj industriji, u korporativnom i teritorijalnom marketingu, u internetskoj trgovini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Stoga će Opservatorij moći provoditi svoje aktivnosti također u koordinaciji s ostalim opservatorijama koje pripadaju AIDR-u: jer govoriti o lancu poljoprivredno-prehrambene opskrbe i digitalnim tehnologijama znači baviti se relevantnim temama s ekonomskog, ekološkog, geografskog, kulturnog, socijalnog i presudnog gledišta za budućnost planete, zdravlje i dobrobit čovječanstva.