Evropski parlament je velikom većinom izglasao rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija i blizina Ukrajini, a koja sadrži i obavezu da se toj zemlji dodeli status zemlje kandidata za članstvo u EU. Tekst je dobio 637 glasova za, 26 suzdržanih i 13 protiv. Među protivnicima nekoliko europarlamentarki grupe La Sinistra i bivša europarlamentarka Lige Francesca Donato.
RAT. Nakon nekoliko dana bombardovanja i intenzivnih borbi, ruska vojska je navodno zauzela centar Hersona: to pokazuju snimci ekrana objavljeni na društvenim mrežama i video koji je objavio CNN. Snimci ekrana sa web kamere i video su geolocirani, a njihova autentičnost je potvrđena od strane televizijskog emitera. Video prikazuje ruska vojna vozila u kružnom toku na severu Hersona, dok snimci ekrana veb kamere prikazuju druga parkirana na trgu Svobodi u centru Hersona, koja očigledno nesmetano rade. Zgrada regionalne uprave Herson nalazi se na Trgu Svobodi.
ZASNOVANO UBISTVO ZELENSKOG. Šef Savjeta za nacionalnu sigurnost i nacionalnu odbranu Ukrajine Oleksij Danilov rekao je da je tim elitnih čečenskih snaga poslanih da ubiju predsjednika Volodimira Zelenskog eliminisan. Danilov je, kako prenosi The Kyiv Independent, rekao da je Ukrajina dobila dojavu od članova ruskog Federalnog biroa bezbjednosti i dodao da je drugi tim "pod vatrom". Ramzan Kadirov, čečenski lider blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, poslao je tim bombardera prema onome što je objavljeno.
Danilov je rekao da su Ukrajinu o timu obavestili "predstavnici ruske Federalne službe bezbednosti koji ne žele da učestvuju u ovom krvavom ratu" i da je jedinica poslata da ubije predsednika Zelenskog "podeljena u dve grupe", čije kretanje "ima bio pomno praćen". "Jedna grupa je eliminisana kod Hostomela, druga nam je na vidiku", dodao je Danilov. “Nećemo nikome dati svog predsjednika niti našu državu. Ovo je naša zemlja, idite odavde".
Ramzan Kadirov je prije nekoliko dana izvijestio da čečenske snage još nisu pretrpjele gubitke, te da će zajedno sa ruskom vojskom bezbedno zauzeti grad Kijev. „Do danas, u ovom trenutku, nemamo nijednu žrtvu ili povređenu, nijednom čoveku nije čak curilo iz nosa – rekao je – predsednik Putin je doneo ispravnu odluku i mi ćemo u svim okolnostima izvršavati njegova naređenja“. Kadirov je tada pozvao ukrajinski narod da ustane protiv vlastite vlade.
Zelenski je u bunkeru u Kijevu.
NO FLY ZONA. SAD ponavljaju da ne žele biti direktno uključene u konfrontaciju između Rusije i Ukrajine. Bijela kuća, zapravo, isključuje zonu zabrane letova u Ukrajini jer bi zahtijevala upotrebu američke vojne sile da bi se to sprovelo. CNN to prenosi.
NUKLEARNA PRIJETNJA. admiral Charles Richard, koji nadzire američko nuklearno oružje i sposobnosti, rekao je da je "zadovoljan" američkom strateškom odbrambenom pozicijom kao odgovorom na rusko stanje pripravnosti. Richard je govorio na saslušanju u komitetu za oružane snage Predstavničkog doma.
BIDEN I STANJE UNIJE. Jednosatni govor bio je događaj u ime Ukrajine od samog početka, kada je predsjednik napustio Bijelu kuću i otišao na Kapitol, prelazeći Pensilvanija aveniju obojenu u žuto-plave boje Ukrajine. I neki demokratski predstavnici bili su obučeni u žuto, dok su neki republikanci mahali ukrajinskim transparentima. Bajden napao Putina, obećao da "platit će cijenu" podsjećajući da dok je ruski predsjednik "pogrešio je, bili smo spremni", zahvalio evropskim saveznicima što su "kompaktne države"U odobravanju mjera koje"koštaće diktatora". Predsjednik je najavio zatvaranje američkog neba za ruske avione i obećao da će platiti za zločine koje su počinili ruski oligarsi i "korumpirani lideri" koji su se "obogatili nasilnim režimom". Ove poruke, podvučene aplauzom, dale su oblik najavljenoj "trećinini" govora posvećenog ukrajinskom narodu, ali je ubrzo ustupilo mjesto "dvije trećine" namijenjenih unutrašnjim pitanjima, pravi trn za Bijelu kuću.
Na prvom mjestu problem inflacije i navale goriva. "Biću iskren prema vama - rekao je - kao što sam uvek bio - kada diktator napadne državu, postoje troškovi u cijelom svijetu". Predsjednik je obećao da će se boriti protiv inflacije, oslanjajući se na ono što je bio Trampov model: Made in America. Neće snižavati plate, da „Amerikance učini siromašnijim“, već To će „smanjiti troškove“ proizvodnje i ponude. "Proizvodimo više, proizvodimo više mašina i polucevovoda - on je rekao - smanjujemo troškove i prilagođavamo infrastrukturu kako bismo ubrzali kretanje robe". Bajden je zahvalio svojim "republičkim prijateljima" što su odobrili infrastrukturni plan uz "dvostranački napor". Predsjednik je uspio u trik da opširno govori o domaćim temama, a da nikada nije spomenuo 'Izgradimo natrag bolje', plan socijalne zaštite i klime na koji su se demokrati nasukali u Senatu, zbog protivljenja umjerenog senatora Joea Manchina, pojavio među najhladnijima u Komori. Ovo je, u ovom trenutku, možda i najgoreći poraz za Bajdena, koji nije mogao da prođe plan od 1750 milijardi, što je investicija koja je već prepolovljena u odnosu na početnih preko 3500 milijardi. Predsjednik je, međutim, obećao da će "prepoloviti troškove brige o djeci" za većinu porodica, pozvao je na poresku reformu i ponovio da je vrijeme da "korporacije i bogati počnu plaćati ono što je "ispravno". Ali više "penija" poreza, podsjetio je, neće se tražiti od srednje klase, radničkih porodica i onih koji zarađuju manje od 400 dolara godišnje.
Na kraju, međutim, osjećaj je jedan Bijela kuća podijeljena na dva fronta: međunarodni, u kojem se može pohvaliti uspjehom novostečenog jedinstva sa NATO-om i evropskim liderima, i unutrašnji, sastavljen od situacija koje su ostale neispunjene. Bio je jasan i direktan o međunarodnim mjerama protiv Moskve, a manje o tome kako će riješiti unutrašnje probleme. Infrastruktura će stupiti na snagu za deset godina, ali sada? U narednim mjesecima? Činjenica da će 60 miliona barela sirove nafte biti stavljeno na tržište radi suzbijanja skoka cijena je hitna mjera, a ne rješenje. Potrošačke cijene će nastaviti rasti. I to ostaje gorući problem. U Ukrajini će Bajdenu suditi svijet. Ali to je na drugom, što će vagati Amerikanci, koje kriza u Evropi zanima, ali ne na tako sveobuhvatan način. I na punom autu da će milioni ljudi cijeniti rad svog predsjednika. Sutra će Biden otići u Wisconsin da razgovara o svom infrastrukturnom planu, potvrđujući da će demokrata, a sa njim i stranka, igrati za budućnost.
PUTINOV DEKRET: Vladimir Putin je potpisao dekret kojim se zabranjuje iznošenje više od 10.000 dolara devize u gotovini i "monetarnim instrumentima" iz Rusije. Ovaj potez dolazi kao odgovor na ometajuće sankcije koje su zapadne nacije uvele Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Ostale mjere koje je Putin naredio ove sedmice uključuju zahtjev od ruskih izvoznika da prodaju 80% svoje devizne zarade, zabranu ruskim rezidentima da nerezidentima daju stranu valutu kao dio ugovora o zajmu i polažu devize na račune u stranim bankama.
TURSKA. Turska ne planira uvesti sankcije Rusiji u nadi da će "održavati otvorenim" kanal dijaloga s Moskvom. Ovo je rekao portparol turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. "Potreban nam je glumac koji može da razgovara sa Rusijom - naglasio je Ibrahim Kalin - Ko razgovara sa Rusijom ako svi ruše mostove? Ne planiramo paket sankcija da ovaj kanal ostane otvoren”.
ENI. Eni razmatra prodaju svojih 50% udjela u naftovodu Plavi tok, koji kontrolira u jednakim dijelovima s ruskim gigantom Gazpromom nakon invazije Moskve u Ukrajini. Ovo prenosi AFP, navodeći kada bi mu to rekao portparol kompanije. "Eni namjerava prodati svoj udio" u gasovodu Plavi tok koji povezuje Rusiju i Tursku preko Crnog mora, rekao je portparol France pressa. Eni slijedi primjer drugih naftnih velikih imena poput britanskog Shella i BP-a, koji su najavili namjeru da se povuku iz projekata u Rusiji. Kompanija je takođe dodala da je „trenutna prisutnost u Rusiji marginalna. Postojeća zajednička ulaganja sa Rosnjeftom, povezana sa licencama za istraživanje u arktičkom području, već su godinama zamrznuta, takođe zbog međunarodnih sankcija uvedenih od 2014.