(Vito Coviello, član AIDR-a i šef Opservatorije za digitalne tehnologije u sektoru transporta i logistike) Automobili su odgovorni za 12% svih emisija gasova staklene bašte u Evropi i ova brojka je napravila prelazak sa zagađujućih motora na vozila sa električnim ili termičkim sagorevanjem, pod uslovom da imaju nultu emisiju, među prioritetima Evropske unije.
Evropski zakon o klimi planira dostići cilj nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, a kada je u pitanju automobil, postavljen je rok za neutralnost ugljika do 2035. godine.
U stvari, Evropska unija je potvrdila princip tehnološke neutralnosti, ne stavljajući eksplicitne zabrane na automobile sa toplotnim motorima, sve dok proizvodnja ovih potonjih do tog datuma nema emisiju štetnih gasova.
Međutim, sa ciljem nulte emisije za automobile još uvijek se ne slažu svi svjetski proizvođači automobila, uprkos tome što su svi proizvođači automobila sada spremni za prelazak na proizvodnju električnih vozila.
Otpor ima Kine i Sjedinjenih Američkih Država, prvog i drugog svjetskog automobilskog tržišta, ali i nekih evropskih zemalja, poput Njemačke, koje pored električne energije mnogo guraju i na sintetička goriva vrlo blizu nulte emisije.
Ukratko, svi se slažu oko potrebe za postizanjem cilja klimatske neutralnosti u automobilskom sektoru, ali vrijeme i metode još uvijek nisu u potpunosti dogovoreni.
Svi se slažu da su najefikasnija i najisplativija tehnologija nulte emisije koju danas imamo električni automobili na baterije.
Unatoč poteškoćama s kojima se suočavamo, u 2021. godini zabilježen je snažan rast u sektoru električne mobilnosti; rast koji je predodređen za nastavak u godinama koje dolaze.
U Evropi 2021. godine više od četvrtine novih registracija automobila (26%) su električni i plug-in automobili, što potvrđuje bum zahtjeva za električnim automobilima uprkos ukupnom kontekstu registracija koji je zabilježio najniži nivo u posljednjih 30 godina.
U Italiji tržište električnih i hibridnih automobila raste, čineći gotovo 37% ukupno prodanih automobila u 2021. sa brzim rastućim zelenim trendom u narednim godinama.
Ali postizanje cilja nulte emisije neće biti lako jer u automobilskom sektoru djeluje mnogo faktora i potrebno je biti svjestan da se ne može i ne smije ostaviti nikoga da ode:
- od vozača koji će morati biti podstaknuti prije svega da manje koriste privatne automobile poboljšanjem sistema gradske mobilnosti, ali koji će također morati biti podržani ekonomskom pomoći u kupovini električnih automobila kako bi se osigurao prelazak s motora s unutarnjim izgaranjem na električne one,
- od podrške kompanijama u istraživanju za proizvodnju ekoloških baterija sa posebnom pažnjom na eksploataciju sirovina i metoda reciklaže,
- sa tranzicije sa tržišta automobila sa unutrašnjim sagorevanjem na tržište električnih automobila, čuvajući i nivoe zaposlenosti operatera u proizvodnim i srodnim sektorima, kao i postepenu konverziju sektora snabdevanja gorivom.
Električnim automobilima su potrebne i stanice za punjenje, ne mogu svi vozači računati na vlastite privatne garaže gdje ih mogu puniti, a prije svega potrebno je moći puniti baterije kako u svakodnevnim putovanjima u gradskim sredinama tako i na dugim prigradskim putovanjima.
U kom trenutku smo sa planom ugradnje stanica za punjenje?
U 10 evropskih zemalja još uvijek nema mjesta za punjenje na svakih 100 km. U mnogim evropskim zemljama, posebno na sjeveru, vršene su intervencije na stvaranju "mreže" stanica za punjenje električnih vozila.
Italija je u sredini tabele, sa punjačom na svakih 20 km.
Pojavljuje se ne baš ohrabrujuća slika u pogledu stvarne mogućnosti da se vozačima učini dostupna široka evropska mreža stanica za punjenje. Da bi se napustilo korištenje vozila koja zagađuju okoliš do 2035. godine, potreban je infrastrukturni plan EU posvećen električnim automobilima koji je u skladu s progresivnim širenjem električnih automobila.
Kolone za električno punjenje automobila u našim gradovima praktički ne postoje, ili skoro da ih nema, uprkos datim podsticajima i obavezama koje su opštinama nametnute zakonodavstvom EU i važećim nacionalnim zakonima, izdatim za implementaciju direktiva.
U metropolitanskim gradovima postavljeni su neki električni stubovi, ali prije svega u korist dijeljenja automobila.
Eksponencijalni rast automobila na električni pogon, s druge strane, tjera nas da planiramo intervencije prije nego što budemo preopterećeni.
Potrebno je moći dopuniti u gradu i po "dopuni" logikom:
- Popijem kafu na šanku ili ručam u restoranu iu međuvremenu punim auto sa kolone postavljene na parkingu,
- Kupujem u supermarketu i u međuvremenu dopunjavam auto;
- Auto parkiram na javnoj površini (kancelarije, pozorišta, bioskopi) ili u blizini radnog mesta iu međuvremenu dopunjavam auto energijom.
Kolone za punjenje su potrebne na strateškim tačkama u gradu (lokacije javnih kancelarija, metro i železničke stanice, pozorišta, bioskopi, supermarketi,...) kako bi se podstakla upotreba električnih vučnih vozila.
Sličan zahtjev važi i za vangradske puteve, državne i autoputeve: hitno je potreban plan intervencije za opremanje infrastrukture stanicama za punjenje električne energije i bilo kojom drugom vrstom specifične podrške za ovu vrstu vozila.
Procjenjuje se da će do 2025. godine u Italiji postojati preko 1.500.000 potpuno električnih vozila, a broj će se povećati na 6.500.000 jedinica 2030. godine.
Osiguravanje prelaska na:
- korištenje ugljično neutralnih automobila,
- paralelni razvoj infrastrukture za punjenje i, takođe,
- stvaranje održivih transportnih rješenja mobilnosti koja omogućavaju značajno smanjenje upotrebe privatnih vozila, posebno u metropolitanskim područjima.