Prošle godine, između uredbi, uredbi premijera, zakona, uredbi, rezolucija, odredbi, cirkulara itd., Štamparski institut i Državna kovnica izdali su i distribuirali 323 službena glasila kojima je dodato 45 redovnih i vanrednih dodataka. Sveukupno se ovi dokumenti sastojali od 31.942 stranice. Da su svi bili odštampani, težina koju je dostigla ova "lavina" papira iznosila bi 80 kilograma. Nadalje, ako pretpostavimo da bi za to trebalo 5 minuta po stranici, osobi prosječne inteligencije koja se posvetila čitanju svih, očito i razumijevanju njihovog značenja, trebalo bi 2020 radna dana u 333. godini, praktično godinu dana rada.
U poređenju sa prethodnim godinama, međutim, situacija ostaje stacionarna. Ako uključimo i Obične i vanredne dodatke, u 2019. godini, na primjer, objavljeno je 305 Službenih listova; iako se broj tomova smanjio u odnosu na 2020. godinu, ukupan broj stranica je nešto veći: 32.236. U 2018. godini, međutim, u odnosu na 365 časopisa, broj stranica je dostigao tačno 30.671, dok je u 2017. dostignut rekordan broj izdanih brojeva (371), s gotovo istim brojem stranica zabilježenih prošle godine (31.959).
• Rekord postignut 8. januara 2020. sa dodatkom Službenog lista od 4.617 stranica
U 2020. godini maksimalni vrhunac "regulatorne produktivnosti" zabilježen je 8. januara. Državni zavod za štampanje je tom prilikom štampao Redovni dodatak br. 1 koji sadrži tekst, tabele i grafikone MSR (sintetičkih indeksa fiskalne pouzdanosti) koji već nekoliko godina zamenjuju sektorske studije. U suštini, kompanije, računovođe, trgovačka udruženja i profesionalci našli su se u njihovim rukama sa fasciklom od 4.617 stranica koja secira pokazatelje svih privrednih aktivnosti sa srodnim teritorijalnim specifičnostima koje su predmet MSR.
• Na jugu, neefikasnost i nezakonitost zaštićenih područja hrane jedni druge
Prema podacima Banke Italije, glavno kašnjenje koje karakteriše privredu naše zemlje je javna uprava (JU) koja apsolutno mora poboljšati učinak u pogledu kvaliteta i vremena odziva usluga koje traže građani i preduzeća. Čini se da je situacija posebno loša na jugu. Iako se podaci odnose na 2014. godinu, izvještava se da se 55 posto zločina protiv PA dešava na jugu, sa incidencom u poređenju sa rezidentnom populacijom koja je 2,3 puta veća nego u drugim geografskim područjima. Treba napomenuti i da se 70 posto takozvanih "nedovršenih radova" nalazi na jugu, iako je samo oko 30 posto državnih javnih radova koncentrisano u ovim regijama. Podaci koji pokazuju kako su neefikasnost ZP i nezakonitost dva kritična pitanja koja se međusobno hrane u važnom dijelu zemlje.
• Šta se može učiniti da se poboljša odnos između građana/biznisa i javnih kancelarija?
Prije svega, moramo pojednostaviti regulatorni okvir. Pokušajte, gdje je to moguće, ne preklapati više nivoa vlasti na istu temu i, posebno, ubrzati vrijeme odgovora javne uprave. Sa previše zakona, uredbi i uredbi, prvi su kažnjeni javni funkcioneri koji se u neizvjesnosti tumačenja "brane" odgađanjem odluka tokom vremena. Konkretno, potrebno je:
- poboljšati kvalitet i smanjiti broj zakona, detaljnije analizirati njihov uticaj, posebno na mikro i mala preduzeća;
- periodično nadgledati efekte novih mjera kako bi mogle brzo uvesti korektivne mjere;
- konsolidovati kompjuterizaciju javne uprave, čineći mjesta pristupačnijima i sadržajima pristupačnijim;
- da se javne baze podataka međusobno komuniciraju kako bi se izbjeglo dupliciranje zahtjeva;
- omogućiti korisnicima da popune aplikacije isključivo putem računara;
- nastaviti i dovršiti standardizaciju obrazaca;
- povećati profesionalnost javnih službenika kroz adekvatnu i kontinuiranu obuku.