Pusto smo zadnji. U Evropi nijedna javna uprava (PA) nema tako nizak nivo odobrenja kao što je naše. Podaci koje je predstavio Ured za studije CGIA odnose se na uzorak istraživanja koji povremeno provodi Europska komisija među 27 zemalja Unije. Iz posljednjeg istraživanja, održanog u mjesecima februar-mart 2021, proizlaze neki nemilosrdni rezultati; samo 22 posto Talijana smatra da je ponuda javnih usluga koje pruža naša PA „prilično dobra i vrlo dobra“.
Evropski prosjek iznosio je 46 posto: dok se u Španiji zaustavio na 38, u Francuskoj 50 i u Njemačkoj 55 posto. Među prvim pozicijama vidimo da je treći stupanj pobjedničkog postolja zauzela Finska, sa ocjenom usluga koje pruža njen javni tužilac jednakim 81 posto. Na drugom mjestu su Holandija sa 86 posto i, konačno, na vrhu ljestvice vidimo Luksemburg sa 92 posto.
Iako se trend smanjenja dogodio i u drugim važnim evropskim zemljama (poput Španije, Njemačke i Austrije), Covid je pogoršao sentiment Talijana u našu PA. Ako je u uzorkovanju provedenom u novembru 2019. godine postotak ljudi koji su bili zadovoljni efikasnošću usluga koje pruža naša uprava za zaštitu stanovništva iznosio 30 posto, u periodu od februara do marta ove godine pao je na 22 posto.
Razloge koji su prouzrokovali pogoršanje nivoa zadovoljstva Talijana kvalitetom usluga koje pruža "javna mašina", po našem mišljenju, nalazimo u događajima koji su se dogodili u prošloj godini koji su se, u sažetak, su:
- ozbiljna kašnjenja s kojima su na početku pandemije osvježavana preduzeća ili otpuštanja zaposlenih;
- blokova, a zatim ponovnih pokretanja, koja su se odvijala uglavnom u udaljenom načinu, što je dodatno usporilo pravosudne aktivnosti;
- plan cijepljenja koji je započeo s velikim poteškoćama;
- proširenje vremena odgovora koje karakterizira učinak mnogih lokalnih vlasti.
- Puno poreza, a malo usluga
Ako nam najnoviji dostupni podaci govore da smo u Evropi na 6. mjestu na ljestvici po poreznom opterećenju, ali posljednjem po kvalitetu usluga koje se pružaju građanima, nešto nije u redu. Pazite, uopćavanje je uvijek pogrešno; takođe u našoj zemlji postoje vrhovi izvrsnosti (zdravstvo, istraživanje, škola itd.) koje nema u ostatku EU. Međutim, ako puno plaćamo da bismo imali malo, ovaj ZP mora biti osnovan, a ne reformiran. A onaj ko misli da je to samo pitanje kvaliteta ljudskog kapitala riskira da bude u krivu. Koji su prijedlozi CGIA-e za poboljšanje efikasnosti našeg PA? Prije svega, moramo smanjiti pravila prisutna u našem pravnom sistemu. Nadalje, neophodno je da se ovi zakoni bolje napišu, eliminišući preklapanja koja postoje između različitih nivoa vlasti, zabranjujući birokratiju i namećući, posebno, periodično praćenje učinaka koje oni proizvode, posebno na ekonomskom polju. Također je potrebno pojednostaviti procedure i uvesti vrlo stroge naknadne kontrole, potičući mehanizam tihe saglasnosti, ne zaboravljajući da se svi javni subjekti moraju digitalizirati, prisiljavajući dijalog između njihovih baza podataka kako bi se izbjeglo dupliciranje zahtjeva koji povremeno preplave građane i poduzetnike svaki put sučelje s javnim brojačem. Konačno, zločin zloupotrebe položaja mora se ponovo reformirati. Uprkos zakonodavnoj intervenciji koju je uvela vlada Contea, pribjegavanje "obrambenoj birokratiji" od strane mnogih javnih zvaničnika ne nestaje, jer zakonodavna mjera ne utječe na žalbe, koje, nakon što budu predstavljene, zahtijevaju provođenje istraga. Ova situacija i dalje izaziva takozvani „bijeg od potpisa“, enormno usporavajući odlaganje praksi u sektoru građevine, urbanog planiranja i nabave. S druge strane, konačno, menadžeri / službenici koji se ponašaju korektno i čine svoja radna područja efikasnim moraju biti nagrađeni: povećanje produktivnosti, čak i među javnošću, mora se ekonomski prepoznati.
- Sa pretučenom PA, riskiramo novac NGEU-a
Slaba i nespremna PA predstavlja vrlo ozbiljan problem za realizaciju investicija predviđenih EU sljedećom generacijom. U odnosu na javni posao, na primjer, sposobnost dizajniranja, povjeravanja, izvođenja i završetka posla u prihvatljivom vremenu problem je koji u Italiji radimo od pamtivijeka. Prekomjerno zakonodavstvo, uznemirujuća administrativna birokratija i, u mnogim slučajevima, s neugodnim nivoima efikasnosti rizikuju da ugroze transfer ekonomskih resursa koje pruža Fond za oporavak. Uslovljavanja koja nam je „nametnuo“ Brisel vrlo su stroga. Od 48 reformi koje ćemo biti pozvani provesti do 2022. godine, 8 se odnosi na "debirokratizaciju" naše PS: sve (5 uredbi, 2 zakona o punomoćju i prijedlog zakona) moraju biti odobrene do kraja ove godine.
- Efikasnost, ali i poštovanje zakonitosti
Takođe, prema Banci Italije, nedostatak rasta zabeležen u poslednjih 20 godina može se pratiti na niskom nivou produktivnosti koji karakteriše našu zemlju. Da bi se preokrenuo ovaj trend, prva intervencija koja bi se trebala poduzeti trebala bi se odnositi na ZP, s ciljem poboljšanja efikasnosti, kvaliteta ponuđenih usluga i potpunog poštivanja pravila. Što se tiče ovog posljednjeg elementa, istraživači via Nazionale mogli su izvijestiti da je 2014. godine 55 posto zločina protiv javnih automobila počinjeno na jugu, sa incidencijom u odnosu na stanovništvo koje je 2,3 puta veće nego u ostatak zemlje. A s obzirom na vrijeme izgradnje talijanske infrastrukture, podsjećeno je da se 70 posto nedovršenih radova nalazi na jugu: geografska podjela koja čini samo oko 30 posto javnih radova u zemlji.
- Zabilježite ekonomske i brojeve zaposlenosti
Iako točnost plaćanja dobavljača i dalje ostaje neriješeno pitanje, sa svojih 140 milijardi eura narudžbi godišnje, što je približno 8 posto nacionalnog BDP-a, naša je zaštitna kuća glavni kupac važnog dijela talijanskih kompanija. U apsolutnom iznosu, u stvari, preduzeća koja rade za državne organe su oko milion. Ne samo. Državna mašinerija je ujedno i glavni poslodavac koji je prisutan u Italiji: zapravo u javnom sektoru radi približno 3,2 miliona zaposlenih, od kojih je jedna trećina zaposlena u školskom sektoru. Konačno, podsjećamo da su za funkcioniranje PA ukupni godišnji troškovi blizu 275 milijardi. Ova brojka uključuje izdatke za zarade (173 milijarde) i one koji se odnose na srednju potrošnju (101,5 milijardi eura).