Zbog Covid-a, ove godine će svaki Italijan u prosjeku izgubiti skoro 2.500 eura (tačnije 2.484), s najviše 3.456 eura u Firenci, 3.603 u Bolonji, 3.645 u Modeni, 4.058 u Bolcanu i čak 5.575 eura u Milanu.
Istraživački ured CGIA pobrinuo se za procjenu smanjenja dodane vrijednosti po stanovniku na pokrajinskom nivou, koji je izvijestio i o još jednoj posebno alarmantnoj činjenici: čak i ako će pretrpjeti ograničenije smanjenje BDP-a u odnosu na sve druge makro oblasti u zemlji ( -9 posto), jug će doživjeti pad BDP-a na isti nivo kao 1989. godine.
Po bogatstvu će, dakle, "vratiti" 31 godinu. Na regionalnoj osnovi, Molize, Kampanija i Kalabrija će se vratiti na isti nivo realnog BDP-a koji je postignut 1988. (prije 32 godine), a Sicilija na isti nivo iz 1986. (prije 34 godine).
Zanatlije Mestre ističu da su podaci koji proizilaze iz ove analize svakako potcijenjeni. Ažurirani od 13. oktobra, oni ne uzimaju u obzir negativne ekonomske efekte koji će proizaći iz najnovijih uredbi premijera donesenih u posljednje dvije sedmice. Nadalje, preciziraju da bi u ovom elaboratu prognoza pada nacionalnog BDP-a u ovoj godini trebala biti blizu 10 posto, što je skoro jedan poen više od prognoza koje je prošlog mjeseca saopštila Vlada preko NADEF-a (Ažuriranje Ekonomsko-finansijskog izvještaja). ).
"Sa manje novca u džepu, više nezaposlenih i mnogo preduzeća koja će definitivno zatvoriti svoja vrata do kraja godine – izjavljuje koordinator Kancelarije za istraživanje Paolo Zabeo - rizikujemo da veoma ozbiljne ekonomske poteškoće sa kojima se trenutno suočavamo dovedu do opasne društvene krize. Naročito na jugu, koji je područje zemlje sa najvećim poteškoćama, postoji opasnost da kriminalne organizacije mafijaškog tipa prebrode ovu bolest i steknu veliku prednost u smislu konsenzusa. U ovoj vanrednoj fazi, dakle, sve se to mora apsolutno izbjeći, podržavajući bespovratnim prilozima ne samo djelatnosti koje će dekretom biti prisiljene zatvoriti, već i dobar dio drugih, posebno zanatskih i komercijalnih. , koji, iako imaju mogućnost da ostanu otvoreni, već nedelju dana prijavljuju da im u radnju više gotovo niko ne ulazi. Zapravo, samo ako uspemo da održimo kompanije u životu, moći ćemo da odbranimo radna mesta, inače ćemo biti pozvani da dočekamo veoma teške mesece."
Ako su kratkoročno velike doze kompenzacije i dalje neophodne za preduzeća, u srednjoročnom i dugoročnom periodu, međutim, apsolutno je neophodno ponovo pokrenuti domaću potražnju kroz drastično smanjenje poreza na porodice i preduzeća kako bi se ponovo pokrenula potrošnja i investicije.
Nažalost, dugo očekivana poreska reforma biće uvedena tek od 2022. godine, a ulaganja u velike infrastrukture vezana su za finansiranje iz EU nove generacije koji će, u najboljem slučaju, stići tek u drugoj polovini 2021. godine, a učinak će imati tek od sljedeće godine.
Sekretar izjavljuje Renato Mason: "Uz nepodnošljiv porezni pritisak, opresivnu birokratiju koja neopravdano i dalje kažnjava one koji posluju i vrlo zabrinjavajući pad investicija koji posebno pogađa one javne prirode, postoji još jedno važno kritično pitanje koje rizikuje kažnjavanje mnogih malih i srednjih preduzeća. Mislimo na novu mjeru koju je uvela Evropska unija po pitanju kredita. Kako bi se izbjegli negativni efekti dospjelih izloženosti, Brisel je od 2021. januara 3. godine zahtijevao od banaka da eliminišu neosigurane rizične kredite za 7 godine, a one sa realnim garancijama za 9-XNUMX godina. Očigledno je da će primjena ove odredbe navesti kreditne institucije da daju kredite preduzećima s krajnjim oprezom, kako bi se izbjeglo nošenje velikih budžetskih gubitaka u roku od nekoliko godina”.
La zabrinutost, zaključuje CGIA, tiče se stabilnosti zapošljavanja. Ukoliko bi se broj nezaposlenih u narednim mjesecima vidno povećao, socijalna stabilnost zemlje bila bi u velikoj opasnosti. Zahvaljujući uvođenju zamrzavanja otpuštanja, ove godine će se broj zaposlenih smanjiti za oko 500 hiljada jedinica. Ovo je svakako negativna cifra, ali bi bila još veća da navedenu mjeru Vlada nije uvela prošlog marta.
U procentima, jug će uvijek biti geografska podjela zemlje koja će pretrpjeti najizraženije smanjenje (-2,9 posto jednako -180.700 zaposlenih). Sicilija (-2,9 posto), Valle d'Aosta (-3,3 posto), Kampanija (-3,5 posto) i Kalabrija (-5,1 posto), međutim, bit će najviše pogođene regije." Među svih 20 regija koje prati CGIA istraživački ured, čini se da samo Friuli Venezia Giulia bilježi pozitivnu varijaciju (+0,2 posto), jednaku, u apsolutnom iznosu, +800 jedinica. Rezultat, ovo drugo, koje se, međutim, znatno pogoršalo posljednjih sedmica.
Stoga se ne može isključiti, zaključuje CGIA, da bi i u ovom regionu konačni podaci mogli postati negativni.