(autor Michele Leone, specijalista za digitalne medije i partner Aidra) PTA ili "Napredni teritorijalni polovi". To će biti koncentrat tehnologije zatvoren u decentraliziranim strukturama koje se temelje na podacima, sa posebnim područjima za javne natječaje, sa prostorima za suradnju i uredima za video konferencije i agilnim radom za „novu“ javnu upravu.
To nam govori na saslušanju u Komori za fondove za oporavak ministrice PA Fabiane Dadone, potvrđujući da će se roditi 150 od ovih "naprednih teritorijalnih polova" u Italiji i da će to biti strukture koje će biti podeljene između regija s ciljem, takođe, domaćinstva brojni javni konkursi s ciljem decentralizacije i digitalizacije ispitnih postupaka, zahvaljujući velikom broju mjesta, više od hiljadu, dostupnim od strane centralnih i lokalnih zaštićenih područja samo u posljednjim mjesecima 2020. Ovi napredni teritorijalni polovi bit će stoga „Ožičeni“ potrebnom tehnološkom infrastrukturom i IT opremom kako bi se, nadamo se, omogućilo brzo i digitalno izvršenje selekcionih postupaka, u skladu s reformskim mjerama posvećenim zapošljavanju, što je u Covidovim vremenima uvijek najneophodnije.
Pta, ovo je kratica, razvit će se oporavkom zgrada i neiskorištenih prostora u različitim lokalnim kontekstima i bit će identificiran, nastavlja ministar, također kroz sporazume s Agencijom za državnu imovinu i Nacionalnom agencijom za upravu i odredište imovina zaplenjena i oduzeta od organizovanog kriminala. Fokus je na korištenju sredstava za oporavak za inoviranje zaštićenih područja i njegovih procesa, takođe zahvaljujući partnerstvima i saradnji sa istraživačkim tijelima i univerzitetima i sa privatnim sektorom. Ti prostori moraju omogućiti stalnu interakciju s građanima na "novom" otvorenom i dinamičnom mjestu za razvoj digitalnih vještina i inovacija, gdje se javna uprava obraća građanima i dijeli njihove prostore, kao i vještine i znanja s njima. . PA koji je stoga bliži urbanom kontekstu, a koji građanina stavlja u središte ovog složenog sistema kao krajnjeg korisnika usluge koju pružaju javni uredi.
Čini mi se da preispitujem karakteristične osobine reforme ZP-a u Madiji, gdje je u skladu s novim članom 19. bis zakonodavne uredbe 150/2009, uvedeno zakonodavnom uredbom 74/2017, građani učestvuju u procesu mjerenja organizacionih performansi i za pružene mrežne usluge. Digitalne javne usluge kojima će od 28. februara 2021. godine morati biti dostupne isključivo putem digitalnog identiteta SPID-a ili putem elektroničke lične karte. Europa je već razmišljala o tome i primijenila je politike koje omogućavaju interoperabilnost europskih sistema digitalnog identiteta priznatih na osnovu Uredbe EU br. 910/2014 o eIDAS digitalnom identitetu (elektronička identifikacija ovjere i potpis). S druge strane, u Italiji postoji eIDAS čvor (https://www.eid.gov.it/) koji mrežne usluge talijanskih zaštićenih područja čini dostupnim i evropskim građanima putem njihovih digitalnih identiteta.
Ovaj put kojim PA ide kako bi se uskladio s evropskim i međunarodnim standardima je pozitivan, također proširujući ovim novim PTA načinima rada u pametnom radu, koji su dinamičniji, poštuju radničko vrijeme, a karakterizirani su većim ciljevima koje treba postići. Čini se kao stoljećima, ali prošlo je nekoliko godina od onog video zapisa o CCTV kameri koja je snimila "lukavu oznaku" u donjem rublju dok je pečatio i pečat za sebe i svoje kolege. PA koji je prije nekoliko godina želio uvesti otiske prstiju kako bi "obilježio" prisustvo i izbjegao eru prevara, kako je definirano. Prisustvo u uredu koji danas više ne može biti mjerilo, a podržao sam ga i prije SARS-CoV-2, ali da je u središtu napora PA cilj „povećati efikasnost administracije u odnosu na odgovarajućih ureda i službi zemalja Evropske unije, takođe kroz koordinirani razvoj sistema javnog informisanja "kako je predviđeno u članu 1. zakonodavne uredbe 15/2001.
Sada moramo razmišljati o pozitivnim i neprestano rastućim podacima koje nam pametna radna opservatorija pokazuje o projektima razvijenim u agilnom načinu rada, također kroz usvajanje alata POLA-e (Operativnog plana za agilni rad) koji predviđa do 31. januara svake godine dodjela ljudskih resursa koje će uprave morati uključiti u pametni radni plan. POLA stoga mora dopustiti da najmanje 60 posto osoblja koje provodi aktivnosti koje spadaju u ovaj način rada koristi institut, osiguravajući da isti radnici ne budu kažnjeni u svrhu priznavanja profesionalnosti i napredovanja u karijeri.
Sada pomislimo na EU nove generacije, novo sredstvo za oporavak od 750 milijardi eura koje će ojačati budžet EU, i Italiju, sa novim sredstvima prikupljenim na finansijskim tržištima za period 2021.-2024. U Italiji nastavljamo razvijati inovativne projekte poput PTA-a, kako bismo poboljšali "strateške digitalne mogućnosti", uključujući umjetnu inteligenciju, IT sigurnost, infrastrukturu podataka i Cloud, 5G i 6G mreže, superračunare, Quantum i Blockchain. Moramo inzistirati na potrebi davanja prioriteta digitalnim investicijama kako bi se premostila jaz između kulturnih i digitalnih vještina u Europi koja je u ovom kriznom razdoblju postala još očitija kao zemlja "digitalne izvrsnosti", kao projekt čiji sam dio bio i imao za cilj kombiniranje prekrasnih 3 F izrađenih u Italiji (hrana, moda, namještaj) s elementima inovacije 4.0.
Put je stoga označen i hoćemo li imati hrabrosti slijediti ove uključive i digitalne izbore?