by Massimiliano D'Elia
Slike i video snimci intervencije međunarodne koalicije u Iraku 2003. i Libiji 2011. impresionirali su nas kada su, u ranim fazama sukoba, prikazivali neprijateljsko noćno nebo obasjano traserima sistema protivvazdušne odbrane. , boreći se sa naletima koalicionih aviona. Vazdušne operacije, često složene, neophodne za osvajanje vazdušne prevlasti i naknadnu intervenciju trupa na terenu.
naučene lekcije što je potom utjecalo na vojne doktrine u godinama koje su uslijedile sve do rusko-ukrajinskog sukoba, gdje je svaka paradigma pretpostavljena i konsolidirana tokom vremena počela da škripi pred drugačijom, modernom i nepredvidivom operativnom realnošću koja je često uključivala različite domene konfrontacije na u isto vrijeme, ali koji je također oživeo taktičku upotrebu prošlosti koja datira još iz bivšeg Sovjetskog Saveza.
Putin u svom “specijalna vojna operacija” u Ukrajini je odlučila promijeniti obrasce oslanjajući se na doktrinu svog šefa oružanih snaga, generala Valery Gerasimov. To uključuje udaranje protivnika ne samo fizički već i psihički na njegovoj najslabijoj tački, gdje nema kredibilnog odvraćanja, korištenjem visoko prodornih sistema koji prate, ruku pod ruku, vojnu akciju. Hajde da razgovaramo o tome hibridni rat često implementiran i nedržavnim sredstvima i sistemima sa krajnjim ciljem generirati haos Nel haos u klubovima svojih protivnika.
Doktrina Gerasimova
U februaru 2013 General Gerasimov objavio raspravu pod naslovom “Vrijednost nauke je u predviđanju" gdje je objasnio hibridni rat kao sukob, na neki način nevidljiv, u kojem je taktika razvijena u sovjetskoj eri integrirana sa strateškim vojnim razmišljanjem o totalnom ratu. Gerasimov je predstavio novu teoriju modernog ratovanja koja ima za cilj hack neprijateljska društva, a ne da ih direktno napadnu. U raspravi je tvrdio kako slijedi: “'Pravila rata' su se promijenila. Uloga nevojnih sredstava za postizanje političkih i strateških ciljeva je porasla i, u mnogim slučajevima, nadmašila je moć sile oružja u njihovoj djelotvornosti. Sve ovo je upotpunjeno vojnim sredstvima okultne prirode”. Vojnim sredstvima okultne prirode misli se na plaćenike, kao što je paravojna brigada Wagner grupa, koju Moskva naširoko koristi, s različitim uspjehom, u Siriji, Africi i Ukrajini.
Rusko odvraćanje
Među uspješno testiranim ruskim super projektilima je i interkontinentalna raketa Sarmat sposoban da postigne ciljeve na 16 hiljada kilometara i raketu Kinzhal na srednjem dometu (2000 km) koji je naširoko koristila Moskva tokom tekućeg sukoba u Ukrajini.
Među najinovativnijim oružjem za koje testovi još nisu započeli je Poseidon torpedo, uvijek na nuklearni pogon i stoga sposoban da ostane pod okeanima danima ili čak godinama, spreman da udari u bilo koju tačku na kugli zemaljskoj iAvangard, klizeća nuklearna bojeva glava koja bi, jednom lansirana, bila sposobna da dosegne gornji dio stratosfere da postigne brzinu jednaku dvadeset puta većoj brzini zvuka, a zatim da klizi prema bilo kojoj meti. Veoma moćni nisu ostali nezapaženi Zadira lasersko oružje, korištena u sukobu u Ukrajini za zasljepljivanje satelita, dok bi snažnija verzija, prema Kremlju, bila u stanju da uništi satelite u orbiti.
Upotreba zračnih snaga u rusko-ukrajinskom sukobu
Suočene sa nedovoljnim ukrajinskim vazduhoplovstvom (oko 300 starih aviona), rusko vazduhoplovstvo je ipak iskorišćeno sa 10% svojih stvarnih mogućnosti iz niza operativnih razloga: snaga ukrajinskog odgovora, zagarantovanog savremenim odbrambenim sistemima aviona koje je obezbedio zapadnjacima i razmatranje, a ne sekundarno, izbjegavanje predaje važnih tehnoloških informacija o oborenom avionu neprijatelju.
Kako bi pokušali napraviti željeni skok u kvaliteti i pokrenuti sukob koji je sada postao statičan, Ukrajinci su zatražili od Sjedinjenih Država, EU i Velike Britanije borbene avione četvrte generacije poput F-16 koji nakon početnih otpornika i tek nakon U redu Američki, biće isporučen kijevskom vazduhoplovstvu 2024. godine. Isporuka modernijih lovaca je tako započela delikatnu fazu obuke ukrajinskih pilota. Uprkos poteškoćama zbog njihovog jezika, ukrajinski piloti su završili fazu "Zemlja" obuke na američkim simulatorima letenja kako bi se prešlo na sljedeću fazu trening stvarno u avionu.
U međuvremenu, Ukrajinci su pokazali da su naučili da koriste zapadnjačka protivvazdušna odbrambena oružja sa izuzetnom inteligencijom i veštinom, uspevajući da ih brzo pomere nakon svakog napada kako ih ne bi otkrila ruska izviđačka letelica. Rusi, u nemogućnosti da ostvare potpunu nadmoć u vazduhu, morali su da promene svoju strategiju primenom raketa i bespilotnih letelica sa doslednošću i upornošću kakva nije viđena ni u jednom drugom modernom sukobu.
Ograničenje ovog operativnog izbora, međutim, leži u činjenici da zahteva kontinuirano snabdevanje municijom na obe strane. Municija koja počinje da ponestaje i koja se ne može isporučivati na neodređeno vrijeme jer zapadni arsenali nisu spremni za takvu mogućnost i nisu u stanju održati korak -"borbeni ritam” – sukoba.
Ruska vazdušna flota
Prema podacima iz Svjetsko ratno zrakoplovstvo 2023, Rusija ima drugu najveću vojnu vazdušnu flotu na svetu sa 4.182 aviona. Podaci koje ipak treba uporediti sa lovcima uništenim tokom višemjesečnog sukoba protiv Ukrajine, gdje je izgubljen veliki broj ruskih aviona kao što su Su-25 i Su-34 i Ka-52, kao i borbeni helikopteri Mi-24 . Krajem 2022. godine, Ministarstvo odbrane Kijeva objavilo je da su njegove zračne snage uništile čak 278 neprijateljskih aviona s fiksnim krilima, 261 helikopter i 1.509 bespilotnih letjelica. Naravno, to su podaci koje treba uzeti s rezervom s obzirom na propagandu i ratnu komunikaciju koja je, kao što je poznato, uvijek vješto osmišljena da zbuni protivnika.
Dronovi, pravi protagonisti rata
Pravi protagonisti rusko-ukrajinskog rata su bespilotne letelice, koje se koriste u svim okruženjima: vazdušnim, kopnenim, pomorskim, pa čak i podvodnim.
Iran je ruskoj vojsci isporučio stotine dronova klase Shahed, konkretno Shared-129, dron u stilu Predatora koji može letjeti više od 1.000 milja, naoružan projektilima, i Shahed-191, dron sposoban da nosi projektile na otprilike 300 milja. Dronovi koji su omogućili Moskvi da nastavi uporne napade i uravnoteži taktičku prednost koju su Ukrajinci stekli na početku rata, nakon upotrebe turskih dronova Bayraktar.
Galama ukrajinskih uspjeha, zahvaljujući turskom dronu, protiv ruskih tenkova proslavljena je popularnom pjesmom. Turska kompanija koja proizvodi Bayraktar, prema pisanju nacionalnih medija, gradi fabriku dronova u Ukrajini.
Ukrajinska vlada implementirala je programe za izgradnju dronova kako bi postali a hub svjetske klase u sektoru, zahvaljujući taktičkom iskustvu stečenom direktno na terenu. Iz tog razloga ministar digitalne transformacije Mykhailo Fedorov, poslao 1.700 novih dronova na front, obučio 10.000 operatera u 26 centara i pripremio još 10.000 za buduću obuku.
Neki modeli dronova korišteni u sukobu
Među različitim korišćenim modelima dronova, veoma efikasan je bio i jednomotorni elisni dron UJ-22 Airborne koji proizvodi kijevska kompanija Ukrjet. Težak je 85 kg, raspon krila 4,6 m i dužina 3,3 m, a pokreće ga benzinski motor. Ima brzinu krstarenja od 120 km/h, koja se može povećati na maksimalnih 160 km/h, i domet od 800 km. Takav domet mogao bi omogućiti UJ-22 da lako stigne do kapija Moskve.
Uspješno je korišten i dron Beaver koji je kreirao ukrajinski vojni industrijski konzorcij Ukroboronprom. Dabar je dugačak 2,5 metara i ima raspon krila od 2,5 metara i težak 150 kg. Maksimalna brzina bi bila oko 200 km/h, dok bi domet dostizao 1000 kilometara, što je mnogo više nego kod UJ-22. Za razliku od UJ-22, može se koristiti kao kamikaza dron jer integriše eksplozivno punjenje u trup.
Drugi modeli bespilotnih letelica su u širokoj upotrebi, kao što je Leleka 100, mali izviđački avion sa rasponom krila od 1,9 m i maksimalnom brzinom od 70 km/h i Furja, slične veličine. Valeriy Borovyk je napravio dron”potajno” Vidsyichche ima domet od 40 kilometara i može nositi bojevu glavu od 2 do 3 kilograma eksploziva. Ne samo domaće bespilotne letjelice, njemački Rheinmetall je ukrajinskim snagama isporučio izviđački dron Luna NG s dometom od preko 100 km i mogućnošću praćenja površine od 30.000 kvadratnih kilometara senzorima.
Ne samo bespilotne letjelice već i male pomorske bespilotne letjelice označile su neočekivanu taktičku prekretnicu. Nakon napada 17. jula 2023. u kojem je oštećen Kerčki most, između Krima i ruskog poluostrva Taman, USV-ovi, Bespilotno površinsko vozilo, kijevske mornarice pogodili su brodove na putu Novorosijsk. Uspjeh je potvrdio USV Magura – Bespilotni robotski aparat pomorske autonomne straže – proizvođača kijevske državne kompanije SpetTechnoExport. MAGURA je duga 5,5 metara, plovi po površini vode koja izlazi samo 50 cm sa maksimalnom brzinom od 80 km/h za domet od 830 km.
Osim dronova iranske proizvodnje, Rusi su koristili i dron kamikaza, Lancet, proizvođača ZALA iz Iževska. Lancet, uspješno testiran 2021. godine u Siriji, ima kružnu municiju opremljenu sa dva reda krila u obliku križa u obliku slova X, s potisnim propelerom, pokretanim električnim motorom koji ga čini izuzetno tihim. Druge bespilotne letelice koje koriste Rusi su Orlan sa rasponom krila od 3,1 metar i maksimalnom brzinom od 150 km/h i dometom od 110 kilometara.
Slično moćnim američkim MQ-9s, Kronstadt Orions imaju 16 metara raspona krila i 8 metara dužine, lete brzinom od 200 km/h za maksimalni domet od 1400 km.
Rusi su uvezli i izviđački avion Mohajer 6 iz Irana.
Rusija je počela proizvoditi i koristiti vlastitu verziju Iranskog Shahed-a sa još 100 komponenti, proizvode ih 22 kompanije iz 7 različitih zemalja, uključujući ne samo Rusiju, već i kompanije sa sjedištem u Kini, Švicarskoj i Sjedinjenim Državama. Washington Post je nedavno otkrio da Kremlj planira izgraditi oko 2025 dronova do 6000. godine.
Apsolutna novost: kartonski dronovi
Dronovi od kartona, oružje koje je teško presresti i vrlo jeftino. U pitanju su dronovi i Vrana Precizni sistem isporuke tereta, proizvodi ih australijska kompanija Sypaq koja je dobila ugovor sa australijskom vojskom vrijedan preko milion eura.
Prema proizvođaču, ovi "kartonski avioni" se lako sklapaju – dron stiže u pakovanju dugom oko pola metra i nije mnogo komplikovaniji od IKEA proizvoda – a još lakše se lansira zahvaljujući jednostavnim gumicama. Dronovi mogu letjeti do 120 kilometara kako bi isporučili zalihe i opremu u područja do kojih tradicionalne logističke mogućnosti ne mogu doseći. Ali ukrajinska vojska je prilagodila tehnologiju prilagođavanjem dronova za obavještajne, nadzorne i izviđačke misije jednostavnim instaliranjem kamere u rupu u voštanom kartonskom okviru. Sa prijavljenom cijenom od oko 3.500 dolara svaki, jeftini su po vojnim standardima i mogu letjeti brzinom od 60 kilometara na sat potpuno nevidljivi radaru.
Američki programi
Pentagon je odlučio da uloži ogromna sredstva u programe koji predviđaju izgradnju hiljada malih i velikih dronova u roku od dvije godine. Dronovi u letu, na kopnu, na moru i pod vodom, a potencijalno čak i u orbiti, sposobni da se kreću u rojevima ili da rade potpuno sami.
Ne samo poznati Valkyriema ali i Venom: američki program koji smješta pilote u avion F-16, opremljen sistemom umjetne inteligencije koji može upravljati najvažnijim odlukama misije. Još jedan futuristički program je Replikator, koju je promovirao zamjenik ministra odbrane Kathleen Hicks: moći će proizvesti ogromnu flotu zračnih, zemaljskih i morskih dronova koje će hiljade u formaciji moći koristiti kao smrtonosni roj. Rojevi bespilotnih letelica mogu da obezbede evakuaciju i zasićenje protivvazdušne odbrane neprijatelja, čime se dostiže cilj (primer zasićenja vazdušnog prostora bio je istovremeni napad Hamasa 7. oktobra prošle godine). Njihova pristupačnost omogućava im da se koriste samo jednom za izvođenje misija sa visokim taktičkim efektom, poput onih samoubilačkih viđenih u Ukrajini ili Rusiji.
Program "Kolaborativni borbeni avioni” Zračnih snaga umjesto toga dozvoljava autonomnim bespilotnim letjelicama da lete zajedno s novim bombarderom B-21 ili naprednim lovcem F-35, radeći kao krilnici i na taj način dodajući dodatne tačke na neprijateljskom radaru kako bi ga zbunili. Među prednostima programa bespilotnih letelica neosporna je njihova isplativost u poređenju sa veoma skupim savremenim borbenim programima.
NATO vježbe s pomorskim dronovima
U Portugalu su na ostrvu Troja izvedene dvije NATO vježbe, s fokusom na integraciju novih pomorskih tehnologija u operacije i sposobnost autonomnih podvodnih vozila da djeluju zajedno. Prva vježba je DYNAMIC MESSENGER 23 (18-29. septembar) koja se fokusirala na integraciju bespilotnih pomorskih sistema u pomorske operacije.
Druga vježba je bila REPMUS 23– Robotski eksperimenti i prototipovi sa pomorskim bespilotnim sistemima – koji se održao u istoj regiji od 11. do 22. septembra i bio fokusiran na izgradnju kapaciteta i interoperabilnost. I REPMUS 23 i DYNAMIC MESSENGER 23 razvili su značajna partnerstva između privatnog sektora i akademske zajednice i daju smjernice za budući tehnološki napredak, operativne koncepte, doktrine i programe rada.
Pretplatite se na naše novine!