Za NATO, EU, SAD i Veliku Britaniju predstoji novi izazov, onaj logistički, jer ukrajinske oružane snage moraju biti opskrbljene što je prije moguće, s obzirom na to da je Rusija pojačala vatrenu moć. Rusija uspijeva u Ukrajinu prosječno slati 20.000 artiljerijskih oruđa dnevno, što je jednako evropskoj mjesečnoj proizvodnji.
Stoga su rezervni dijelovi, gorivo i prije svega municija marljivo potrebni jer je potrošnja premašila proizvodnju. Juče je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg digao uzbunu tražeći povećanje proizvodnje: “Vrijeme čekanja na municiju velikog kalibra povećano je sa 12 na 28 mjeseci, što znači da bi narudžbe koje su danas isporučene bile isporučene tek za dvije i po godine.” Stoltenberg je zatim dodao: „Brzina će biti presudna jer će Moskva nastojati da nedostatak kvaliteta nadoknadi kvantitetom i spremna je da prihvati mnogo veći broj gubitaka“.
Pretplatite se na bilten PRP kanala
O ovom slučaju se raspravlja iu Evropskoj uniji. Kaja Kallas, estonski premijer rekao je novinarima da je predložio komisiji EU da zajednički kupe artiljerijske oruđe kako bi ih prebacili direktno u Ukrajinu: “Pomalo kao što smo radili za vakcine tokom pandemije Covid-19. Komisija prikuplja zahtjeve i sredstva od država, a zatim izdaje naloge."
Kallas je argumentovao prijedlog ističući da je “Rusija je ušla u ratnu ekonomiju, sa fabrikama koje rade non-stop. U Evropi još nismo preduzeli nikakvu inicijativu u tom smislu".
Evropska izvršna vlast je prošle jeseni predstavila nacrt zakona kojim bi se omogućila zajednička kupovina opreme za hitne slučajeve u vrijednosti od 500 miliona eura. Tekst zakona se još čeka u Evropskom parlamentu i ne očekuje se dalja rasprava o njemu.
Kako piše Le Monde, mapiranje potreba, ali i postojećih evropskih industrijskih kapaciteta, nažalost je poznato nakon studija koje je od maja 2022. godine radila radna grupa pri Evropskoj odbrambenoj agenciji (EDA).
Za ubrzanje procesa zajedničke kupovine možete koristiti European Peace Facility (EPF), fond opremljen sa 3,6 milijarde eura koji će biti povećan za daljnje 2 milijarde između 2024. i 2027. EPF dozvoljava državama koje prenose oružje Ukrajini da se djelimično nadoknade i da finansiraju obuku oko 30.000 ukrajinskih vojnika. Za 2023. godinu iz ovog fonda je već izdvojeno 911 miliona eura.
O pitanju vojnih zaliha Ukrajine danas će u Briselu raspravljati trideset ministara odbrane NATO-a, od kojih su dvadeset tri članice EU. Predstavnici EU će ovdje moći da razgovaraju i možda crpe inspiraciju iz sistema nabavke oružja i municije koji se koriste u NATO-u.
Pored nabavke oružja i municije na stolu na današnjem sastanku ministara odbrane u Briselu je i pitanje slanja aviona u Ukrajinu. Jučer je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg počeo da iznosi nekoliko otvaranja: „Slanje NATO aviona da uspostave zonu zabrane letova uključivalo bi naše direktno učešće, ali davanje njih Ukrajincima na korištenje je druga stvar.
Kako piše Corsera, vjerovatno će se donijeti odluka da se djeluje u nekoliko faza. Prvo nabavite MiG-29 koje je Slovačka stavila na raspolaganje, a zatim razmislite o slanju F-16. Dok za MiG-ove nije potrebno izvoditi posebne kurseve, za F-16 je potreban trening od najmanje dva mjeseca za koje je Velika Britanija predložila.
Kako bi izbjegao rizik od širenja sukoba, Berlin je, preko ministrice vanjskih poslova Annalena Baerbock, međutim, rekao da Njemačka ne namjerava slati nikakve avione. Stoltenberg je skrenuo diskusiju rekavši da „očigledno je važno razgovarati o novim sistemima, ali hitnija je potreba da se osigura da svi sistemi koji su prisutni ili ne budu predani ili isporučeni i da funkcionišu kako bi trebali. Rusija je već započela svoju novu ofanzivu i potrebno je oružje da reaguje sada".