U vezi s brojnim netačnim i obmanjujućim informacijama koje su posljednjih dana izvijestile neke medijske kuće u vezi s postupkom hvatanja, upotrebe i skladištenja CO2 (CCUS), a posebno o Enijevom projektu hvatanja i skladištenja CO2 u Raveni (CCS), kompanija želi ponoviti neke objektivne i temeljne stavke.
- Projekt je u stanju da odmah doprinese značajnom smanjenju emisija Eni perimetra, poput proizvodnje električne energije iz postrojenja za proizvodnju plina, i onih drugih industrijskih sektora s emisijama koje je tehnološki teško smanjiti (tzv. Teško umanjiti , poput čelika, hemikalija, tvornica cementa, industrije papira i stakla itd.), za koje do danas, a kratkoročno i srednjoročno, ne postoje učinkovita i efikasna rješenja. Ovi sektori značajno doprinose ukupnim emisijama u atmosferu: posebno u Italiji, 2019. godine emisije CO2 u sektorima koji se teško smanjuju iznosili su približno 67 miliona tona od ukupno 340 miliona država, ili 20% od ukupnih i samo 42% industrijskog sektora odgovorno za emisiju 158 miliona tona CO2 (podaci ISPRA 2021). Enijev projekt Ravenna planira proširiti skladišne aktivnosti kako bi podržao industriju naše zemlje s početnim kapacitetom smanjenja CO2 od 4 miliona tona ugljičnog dioksida godišnje, pružajući tako jedan od najvažnijih doprinosa smanjenju emisija koje Italija može primijeniti već 2026. godine. Potrebna je hitna akcija u borbi protiv emisija sektora koji se teško smanjuju kako bi se izbjeglo ispuštanje velike količine CO2 u atmosferu koja bi ugrozila postizanje ciljeva klimatskih promjena postavljenih u Cop21 u Parizu. Projekt Ravenna ima isključivo ekološku vrijednost.
- Proces sakupljanja i skladištenja CO2 siguran je i zreo sa tehničke tačke gledišta, a zasnovan je na konsolidiranim tehnologijama: zapravo se temelji na iskustvu stečenom u skladištu prirodnog plina počev od 1915. (u Italiji od prvih 60-ih), a čiju primjenjivost pokazuju postrojenja koja posluju desetljećima. CO2 je svojstveno siguran plin, nije zapaljiv, nije eksplozivan ili otrovan. Kao dio aktivnosti povezanih s provedenim projektima hvatanja i skladištenja, proteklih desetljeća nikada nije došlo do curenja sa operativnih lokacija, analogno sektoru skladišta prirodnog plina. Sjetite se samo tvornice Sleipner u Norveškoj, čiji je Eni partner, koja od 1996. godine u potpunosti skladišti oko 16 miliona tona ugljičnog dioksida. U konkretnom slučaju ispražnjenih ležišta, postojanje samog ležišta dokaz je da je geološka formacija u stanju da primi određenu količinu gasa pod pritiskom na neodređeno vrijeme bez rizika od curenja. Nadalje, projekt će se izvoditi bez zauzimanja novog zemljišta zahvaljujući mogućnosti ponovne upotrebe dijela infrastrukture koja više nije produktivna na tom području, uz smanjenje troškova i vremena izgradnje.
- Osim što će pružiti važan doprinos suzbijanju emisija stakleničkih plinova iz industrija koje se teško mogu smanjiti, Eni projekt u Raveni moći će potaknuti stvaranje nacionalnog lanca opskrbe visoke tehnologije u brzo rastućem sektoru dekarbonizacije u Europi u narednim desetljećima i širom svijeta. Projekt će omogućiti garanciju konkurentnosti talijanskog sistema i promociju lanca opskrbe sposobnog za ponovno pokretanje gospodarstva i zapošljavanja stvaranjem novih izravnih i neizravnih radnih mjesta, kao i jačanje vještina i proizvodnih mogućnosti prisutnih u našoj zemlji , prepoznat i cijenjen u cijelom svijetu.
- Europa je glavni akter u primjeni CCS procesa u velikim razmjerima i kontinent je koji danas predstavlja najveći broj novih projekata skladištenja. Podrška razvoju CCS tehnologija mnoge države, kako evropske, tako i neevropske, smatraju ključnom za stvaranje uslova za održivi razvoj sa ekološke, ekonomske i socijalne tačke gledišta. S ove tačke gledišta vodeći su Norveška, Holandija i Velika Britanija, koje aktivno podržavaju razvoj projekata na njihovoj teritoriji. U Velikoj Britaniji CCS igra odlučujuću ulogu u planu od 10 tačaka koji je pokrenula „Zelena industrijska revolucija“, uz četiri velika projekta koja podržava Vlada. Još jedan posebno značajan primjer je Holandija, koja je na tenderu odlučila podržati i fotonaponske elemente i CCS u jednakoj mjeri, potvrđujući njihovu vrijednost za proces dekarbonizacije i efikasnost u smislu konkurentnosti. Njemačka je također najavila plan podrške za CCUS. Sama UNECE u martu 2021. poziva na ubrzanje provedbe CCUS-a koji se smatra ključnim za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i Agende 2030. (Izvor: "UNECE - Tehnički sažetak: Hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika (CCUS)").
- Provedba CCS projekta odvijat će se paralelno s aktivnostima razgradnje offshore struktura koje više nisu produktivne. Nadalje, projekt CCS neće imati utjecaja na program razgradnje jer će utjecati na manje od 10% ukupnih offshore struktura, dok će preostalih 90% biti podložno intervencijama predviđenim u skladu s važećim zakonodavstvom. Sve plinske bušotine koje više nisu produktivne, čak i na poljima koja se koriste za skladištenje CO2, bit će zatvorene mineralno i trajno. CCS nije alternativa razgradnji
Velika složenost energetske tranzicije leži u potrebi brzog transformiranja decenijama konsolidovanih modela proizvodnje energije u nove, održivije modele, uz istovremeno snabdijevanje svom potrebnom energijom i zaštitu nivoa zaposlenosti i teritorijalnog razvoja, trenutno u tradicionalnu energiju. modeli. Sam koncept održivosti predviđa da se okolišna, socijalna i ekonomska područja moraju razmatrati u jednakoj mjeri, što mora ići ruku pod ruku, i iz tih razloga tradicionalni proizvodni modeli i sistemi ne mogu se eliminirati preko noći, već moraju nužno biti dio tranzicije i proces transformacije. Eni vjeruje da pristupi zasnovani na klasifikaciji između "dobrog" i "lošeg", često instrumentalni, pripadaju svijetu stranačkih interesa, a ne u potrazi za zajedničkim rješenjima, koja se moraju temeljiti na korištenju svih neposredno dostupnih rješenja, ako sigurni, učinkoviti i održivi poput onoga koji je predložio projekt Ravenna, te na kontinuirana ulaganja u tehnološka istraživanja i inovacije kako bismo povećali i poboljšali alate kojima raspolažemo.