(autor Franco Iacch) Sjedinjene Države i Njemačka će ugostiti dvije nove NATO komande koje će biti aktivirane u slučaju rata s Rusijom. To proizlazi iz Brisela gdje je u toku sastanak ministara odbrane NATO-a. Sa dva nova sjedišta, uspostavljena prošlog novembra, komande kojima upravlja Alijansa idu sa sedam na devet. Tokom Hladnog rata, NATO je upravljao sa 33 kancelarije sa stalnim osobljem od 22 hiljade jedinica. U 2010. i 2011. godini broj komandi je smanjen na 13, a kasnije na sedam, a broj osoblja smanjen na 13.800. Trenutno NATO osoblje u sedam komandi ima 6800 jedinica.
Dvije nove NATO komande
Atlantska komanda (SAD)
Očekuje se da će Atlantic Command biti lociran u Norfolku u Virginiji. Atlantska komanda će imati zadatak da prati ruske podmornice i štiti brodske puteve preko okeana između Sjeverne Amerike i Evrope. Svakodnevnim operacijama pomorske sigurnosti i dalje će upravljati Saveznička pomorska komanda (MARCOM) u Northwoodu, UK. Atlantska komanda će biti strukturirana kao nacionalna kancelarija kojom će upravljati Amerikanci sve dok je NATO ne aktivira u slučaju rata. Samo u tom slučaju štab će zavisiti od vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.
Tokom Hladnog rata održane su vježbe koje su mogle prebaciti do pedeset hiljada američkih vojnika preko Atlantika za samo nekoliko sati.
Zajednička komanda za podršku i omogućavanje (Njemačka)
Zajednička komanda za podršku i omogućavanje (JSEC) bit će smještena u njemačkoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (nije bilo drugih kandidata za domaćina novog sjedišta). Ranije poznat kao Operativna komanda pozadinskog područja, JSEC će biti odgovoran za logistiku i osiguranje brzog kretanja NATO snaga u slučaju invazije na Rusiju.
Za generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga nove strukture ne predstavljaju povratak na hladnoratovsku poziciju.
“Ovo su neophodne promjene za savez koji godinama želi da radi sa Rusijom. Videli smo, posebno od 2014. godine, sa ilegalnom aneksijom Krima i destabilizacijom istočne Ukrajine, nametljiviju Rusiju. Odgovaramo defanzivno i proporcionalno."
Zvanično saopštenje o lokacijama novih komandi (sada izvesno, nije bilo drugih kandidata) stići će pred naredni samit NATO koji je zakazan za Brisel u julu (11-12).
Ko će obnoviti njemački željeznički kapacitet?
Komanda za logistiku (JSEC) koja će biti stvorena u Njemačkoj bit će odgovorna za logistiku i osiguravat će brzo kretanje NATO snaga u slučaju invazije na Rusiju. Međutim, sam Berlin će morati da uloži velika sredstva u poboljšanje celokupnog putnog sistema i protivraketnu odbranu. Samo na taj način će moći da dostigne cilj od 2%. U slučaju krize, Njemačka bi imala ključnu ulogu. Berlin je pokazao veliko vodstvo u Evropi i širom svijeta, kao što je pokušaj da se okonča kriza u istočnoj Ukrajini. Međutim, najmoćnija evropska ekonomija mora učiniti više na jačanju sigurnosti, posebno s obzirom na njen značaj kao tranzitne zone. Nema dovoljno željezničkih kapaciteta za američke, njemačke, poljske i britanske snage ili za snage brzog odgovora NATO-a. Berlin bi tada mogao osigurati željezničku podršku kao dio svoje obaveze da poveća vojnu potrošnju, koja trenutno iznosi 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Dalja njemačka ulaganja u rakete kratkog i dugog dometa mogla bi pomoći, s obzirom na ključnu ulogu koju bi sva njemačka transportna čvorišta imala u slučaju sukoba. Tokom Hladnog rata, nemački Deutsche Bahn je uvek držao na raspolaganju hiljade železničkih vagona za prevoz moćnog Bundesvera koji je trebalo da zaustavi napredovanje oklopnih vozila Sovjetskog Saveza, čekajući američko pojačanje. Takve mogućnosti više ne postoje. Od 2400 tenkova Leopard svih verzija, 225 je ostalo danas, međutim, samo 90 Leoparda se može smatrati operativnim. Njemačke teške divizije bile su posebno dizajnirane za borbu u sjevernim njemačkim ravnicama.
Povratak u Evropu: logističke poteškoće
Kompletna američka oklopna brigada poslana u Evropu poruka je svijetu o sposobnosti Sjedinjenih Država da brzo ojačaju linije fronta. Međutim, logističke poteškoće na koje smo naišli u početnim fazama bile su znatne. Pentagon plaća za neiskustvo svog osoblja u suočavanju sa kontekstom koji je skoro potpuno napustio nakon završetka Hladnog rata. M1A2 verzija američkog glavnog borbenog tenka dostiže težinu od 62 tone. Težina koja se može povećati u prisustvu dodatnih kompleta za preživljavanje. Europska infrastruktura, većina njih, nije u stanju izdržati ovu težinu, ograničavajući tranzit na dobro identificirane i poznate dijelove, svakako čak i na neprijateljsku frakciju. Riječ je o problemu koji se tiče cjelokupnog evropskog putnog sistema, s posebnim osvrtom na veze sa zemljama NATO-a koje su bile dio bivšeg Sovjetskog Saveza. Pentagonu nedostaju dovoljno detaljne informacije o infrastrukturi u područjima koja su nekada bila dio sovjetskog bloka, a sada u NATO-u. Američkoj vojsci nedostaju referentne tačke u Poljskoj, Rumuniji, Mađarskoj i posebno u baltičkim državama. Paradoksalno, ulazak novih zemalja članica u NATO nije praćen nikakvim ažuriranim pregledom putne mreže u vojne svrhe. Iz Europske komande Sjedinjenih Država napominju potrebu za većom obavještajnom pokrivenošću za brzinu prepoznavanja ruskih trupa.
Nema napretka u šengenskoj vojnoj zoni
To je zona slobodnog vojnog tranzita po uzoru na Šengensku konvenciju iz 1996. koja bi omogućila otvorene granice između zemalja potpisnica. Šengenska vojna zona u Evropi bi omogućila vojnoj sili da se slobodno kreće na evropskom teatru. Pored poboljšanja svijesti o prepoznavanju krize u nastajanju i povećanju aspekta donošenja odluka o tome kako se nositi s njom, brzina reakcije ostaje fundamentalna. Dosadašnji vojni manevri su naglasili probleme sa slobodom kretanja savezničkih snaga iz cijele Evrope u crnomorski region. Ministarstva odbrane nisu odgovorna za granice i svaki put su potrebna posebna ovlaštenja. Poljska, Litvanija i Letonija su već usvojile interne zakone. Druge zemlje su i dalje nevoljne. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg podržava vojnu zonu Šengena.
Šengenska konvencija definiše uslove primjene i garancije svojstvene implementaciji slobodnog kretanja u Evropskoj uniji. Uz pojačanu saradnju 26 zemalja potpisnica, Evropljani mogu putovati bez pasoša, zahvaljujući otvorenim granicama.
izvor Novine