Navodi se da su avganistanski talibani u pregovorima sa Rusijom o uvozu milion tona naftnih derivata, dajući u zamjenu sirovine za lijekove i mineralne resurse.
Talibanska delegacija trenutno boravi u Moskvi na sastancima sa ruskim zvaničnicima i privatnim kompanijama u cilju jačanja trgovinskih veza i podsticanja investicija u toj južnoazijskoj zemlji.
Ruski zvaničnici rekli su da delegacija Kabula razgovara i o uvozu drugih osnovnih proizvoda, uključujući pšenicu i suncokret.
Talibanski ministar industrije i trgovine Nuriddin Azizi, kako prenose ruski mediji, navodno je rekao da je njegovoj zemlji potrebno preko 4 miliona tona nafte koju već delimično uvozi iz susednih zemalja.
Azizi je za RIA Novosti rekao: "Pošto nam je Rusija prijateljska zemlja, došli smo da postignemo dogovor o uvozu ruske nafte i drugih naftnih derivata. Planiramo da uvezemo oko milion tona benzina i dizela”.
Talibani su prošlog mjeseca potpisali sporazum sa susjednim Iranom o kupovini 350.000 tona nafte. Ministar je rekao da bi njegova vlada željela da sklopi posao što je prije moguće.
Azizi je rekao i da SAD i Evropska unija nisu uvele sankcije Avganistanu u pogledu uvoza sirovina. "Avganistan može platiti ovu robu novcem."
Upitan hoće li njegova vlada dozvoliti ruska ulaganja u afganistanska mineralna nalazišta, uključujući litij, Azizi je rekao da su talibani "oni mogu snabdjeti Rusiju nekim našim mineralima u zamjenu za uvoz„O energetskim resursima. "Imamo vrlo dobar i kvalitetan litijum."
Talibanski ministar je također rekao da Kabul već isporučuje sirovine za fabrike u Kini i da može isporučiti Rusiju istim sirovinama.
Kina je, zajedno sa Rusijom, Turskom, susjednim Pakistanom, Iranom, Uzbekistanom i drugim zemljama Centralne Azije, zadržala svoju ambasadu otvorenom nakon što su talibani preuzeli vlast. Zapadne zemlje su, s druge strane, preselile svoja diplomatska predstavništva u Katar.
Kineska vlada je pružila hitnu humanitarnu pomoć i pokušala da pomogne afganistanskoj vladi koja nema novca da se nosi s ekonomskim previranjima. On je također pozvao Washington da oslobodi oko 7 milijardi dolara zamrznutih avganistanskih deviznih rezervi, koje je centralna banka Kabula deponirala kod Federalne rezervne banke New Yorka čim su Talibani preuzeli vlast.
Bidenova administracija kaže da radi na tome da polovinu sredstava stavi na raspolaganje avganistanskom narodu, ali se čini da je ovaj napor stao nakon otkrića da se vođa Al-Kaide sklonio u Kabul.
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je u ponedjeljak da administracija traži alternativne načine za usmjeravanje novca za pomoć Afganistanima u grčevima duboko ukorijenjene krize s hranom.
"Ispitujemo mehanizme koji bi se mogli uspostaviti kako bi se osiguralo da ovih 3,5 milijardi dolara u očuvanoj robi efikasno i efektivno stigne do avganistanskog naroda i da se ne preusmjeravaju na terorističke grupe ili negdje drugdje.”Price je rekao. Ostatak od 7 milijardi dolara izdvojen je za rješavanje neriješenih sudskih sporova u Sjedinjenim Državama.
Specijalni izaslanik Kine za avganistanska pitanja, Yue Xiaoyong, tokom ovosedmične posete susednoj zemlji pogođenoj nemirima, primetio je da "stabilnost sve više raste" u Afganistanu. On je u četvrtak zvaničnim kineskim CGTN emiterima rekao da je "neophodno" da se angažuje sa talibanima i da se ubrza "praktična saradnja" sa Avganistanom.
"Bilo kakva stvarna pomoć avganistanskom narodu teško da se može ostvariti ako se zaobiđu avganistanski autoritet", istakao je Yue u komentarima za CGTN.
Talibanska ograničenja prava žena na rad, obrazovanje i političko učešće spriječila su međunarodnu zajednicu da prizna njihovu vladu i direktno se s njima bavi.
"Iako su mnogi posvetili veliku pažnju inkluzivnoj vladinoj strukturi, pravima žena i obrazovanju djevojčica u srednjim školama u Afganistanu, važno je znati da rješavanje ovih pitanja nije nespojivo sa ekonomskom rekonstrukcijom.“, rekao je kineski dopisnik.
Kina je također nedavno objavila da neće primjenjivati carine na 98 posto robe uvezene iz Afganistana u nastojanju da ojača bilateralne trgovinske veze i pomogne Talibanima da ponovo pokrenu ekonomiju sankcionirane zemlje.
"Također smo uvezli ekskluzivne proizvode kao što su pinjoli, šafran, bademi, smokve i grožđice i ispunili smo obećanje od milijardu juana (147 miliona dolara) pomoći u humanitarne i razvojne svrhe kako bismo ublažili nedaće afganistanskog naroda "Yue je rekao.
Yue je ponovio poziv Pekinga talibanima da održe obećanje o borbi protiv terorizma usvajanjem "vidljivih, opipljivih i provjerljivih mjera".
Kineski angažman s islamskim vladarima prvenstveno ima za cilj da ih ohrabri da spriječe odbjegle članove zabranjenog islamskog pokreta Istočni Turkistan da iskoriste afganistansko tlo za napade na Kinu. Pobunjenici kažu da se bore za prava muslimana Ujgura u zapadnoj provinciji Xinjiang, koja se graniči s Afganistanom.
Komšija Pakistan također je značajno povećao uvoz uglja iz Afganistana i zemalja Centralne Azije preko afganistanske teritorije, što pomaže talibanima da ostvare nove prihode potrebne za vladanje zemljom.
Pakistan je uvezao 70% svog termalnog uglja iz Južne Afrike kako bi pokrenuo svoje cementare, čelik i elektrane koje je izgradila Kina, ali Islamabad se trenutno suočava s krizom plaćanja zbog rasta međunarodnih cijena i smanjenja deviznih rezervi.
To je navelo pakistanske vlasti da povećaju uvoz uglja iz Afganistana. Zvaničnici u Pakistanu kažu da je avganistanski ugalj relativno jeftin - oko 40% vrijednosti na međunarodnom tržištu - i da mu je potrebno manje vremena za nabavku.