(od Francis Matera) Ministar odbrane, Guido Crosetto u Domu je izložio novo italijansko držanje pred globalnim izazovima. U odbrani moramo izvršiti kopernikansku revoluciju kako bismo uvijek bili spremni suočiti se s izazovima i novim prijetnjama koje dolaze ne samo sa istoka (Rusija i Azija) već i sa juga, sa afričkog kontinenta koji se sve više bori s regionalnim mikrokonfliktima koji imaju efekte na Stari kontinent: hranu, energiju i nekontrolisanu imigracionu krizu, a da ne spominjemo nedavni povratak terorističkih akata.
Nova sigurnosna i odbrambena politika
Sve referentne evropske zemlje, Francuska e Germanija odlučili pokrenuti velika izdvajanja za odbranu. Tamo Francuska 400 milijardi do 2030. godine Germanija čak 100 milijardi za ulaganje odmah.
Italija ne želi da bude ostavljena. Minimalni cilj je povećanje budžeta koji će se izdvajati za sektor odbrane sa 1,5 posto na najmanje 2 posto BDP-a, jer, uprkos izvjesnoj izvrsnosti u sistemima naoružanja pojedinih Oružanih snaga, nismo u stanju da se nosimo sa sukoba visokog intenziteta kao što je onaj u Ukrajini. Problem koji se pojavio je to što su nacionalne zalihe municije i naoružanja svedene na goli minimum zbog decenija očiglednog detanta nakon Hladnog rata. Uložili smo u izvrsnost, zanemarujući delikatan sektor regrutacije, suočeni s neprihvatljivim povećanjem prosječne starosti našeg vojnog osoblja, koja će do 46. godine biti oko 2024 godina. Di Paola zakon (L. 244/2012) dovesti vojsku na 144 hiljade jedinica do 2024. godine, zbog budžetskih potreba tog vremena, više nije aktuelno i održivo.
“PRIJAVITE SE NA BILTEN PRP KANALA”
Crosetto je na raspravi u Veću govorio o strukturnom pitanju koje treba rešiti kako bi naše oružane snage bile adekvatne. Prema nekim glasinama odbrane, koje prenosi Corsera, stepen efikasnosti teške artiljerije isporučenevojska sada se procjenjuje na oko 25%, zbog zastarjelosti. L'Aeronautica ima avione pete generacije, ali nema odgovarajuću količinu projektila. Tamo marina ima najmodernije brodove, ali nema dovoljno osoblja.
U okviru koji više nije adekvatan, nadamo se da će Parlament odmah djelovati sa zajedničkom i nepolitičkom vizijom jer nacionalna sigurnost i odbrana ne smiju imati političke boje. Cilj je dakle 2% BDP-a obećanih NATO-u 2014. godine, iako mnogi analitičari smatraju da to više nije dovoljno i trenutno. Vojna potrošnja bi trebala porasti na najmanje 2,5 posto BDP-a kako bi se postigao prihvatljiv i otporan sistem odbrane. Italija danas troši nešto više od 1,5 svog BDP-a na odbranu, u vrijednosti od oko 18 milijardi eura godišnje. Ostala sredstva dodeljuju se Ministarstvu za ekonomski razvoj i Ministarstvu ekonomije i finansija za programe novih sistema naoružanja i misije u inostranstvu, čime je ukupan budžet dostigao oko 25 milijardi evra godišnje.
Međutim, različite ankete među Italijanima ne idu u prilog povećanju sredstava za Ministarstvo oružanih snaga i zbog toga je Melonijeva vlada zatražila od Brisela da može odvojiti investicije za odbranu od Pakta stabilnosti, čime se ne utiče na preko 3 posto deficita. Na taj način bi postojao široki konsenzus unutar parlamenta, sa izuzetkom podrške Pokreta pet zvjezdica koji su se već izjasnili protiv povećanja izdataka za oružje.
2% BDP-a u budžetima za odbranu
Obećanje zemalja NATO-a u 2014. bilo je povećanje vojnog budžeta za najmanje 2% BDP-a. Nisu svi još uspjeli ispuniti namjere Alijanse. Samo Amerikanci su potrošili oko 300 milijardi dolara više u realnom smislu otkako su obećali.
Il francusko ministarstvo odbrane On je stoga rekao da vlada ima za cilj da dovede svoju potrošnju na iznad 2% bruto domaćeg proizvoda u skladu sa obavezama NATO-a, ali je odbio dati konkretne prognoze. Francuska konstantno nije uspevala da postigne ovaj cilj. Prema podacima NATO-a, Francuska je potrošila oko 1,8% BDP-a na odbranu od 2014. do 2019. godine i 2% u 2020., posljednjoj godini za koju su podaci bili dostupni.
La Danska se obavezala na 2033., Belgija na 2035. Neki ključni saveznici su još uvijek daleko od cilja od 2%. Na primjer, the Germanija iznosi oko 1.4%, uprkos obećanju da će uložiti dodatnih sto milijardi evra. L'Italia iznosi 1.5%. Spagna na 1%. Neki, poput Kanada, nisu ni potvrdili tu obavezu.
La Velika Britanija već troši 2,2% BDP-a na odbranu i još se nije obavezala na veliko povećanje svog vojnog budžeta.
Paolin zakon
Il DPP 2021-2023 ističe da se progresivno smanjenje radne snage, u cilju postizanja cilja postavljenog za 2024. godinu sa vojnim osobljem od 150.000 jedinica, zapravo postiže mjerama za ograničavanje javne potrošnje u kadrovskom sektoru koje značajno utiču na zapošljavanje vojne komponente, tj. je, uz primjetno smanjenje zapošljavanja u cijelom sektoru. Ovaj proces, s posebnim osvrtom na narednih nekoliko godina, uzrokuje smanjenje zaliha sa 172.657 jedinica u 2017. godini, na 171.079 jedinica u 2018. godini, na 169.855 jedinica u 2019. godini, odnosno na 169.360, odnosno 169.086 jedinica u 2020 2021, 169.855 jedinica u 2019. godini, 167.252 jedinica u 2020. godini i 167.057 i 2021 jedinica u 166.484. i 165.529. godini.
