Kvirinalski ugovor

Kvirinalski sporazum oživljava potpisom koji će idućeg četvrtka u Rimu staviti italijanski premijer Mario Draghi i francuski predsednik Emmanuel Makron. Sadržajan dokument sastavljen od premise i jedanaest tematskih poglavlja: Spoljni poslovi, Odbrana, Evropa, Migracije, Pravosuđe, Ekonomski razvoj, Održivost i ekološka tranzicija, Prostor, Obrazovanje, Obuka i kultura, Mladi, Prekogranična saradnja i Javna uprava. 

Priloženi program rada koji postavlja zajedničke ciljeve dvije zemlje je važan i značajan. 

Među prioritetima koje su identifikovale dve diplomatije su zajedničke obaveze na Mediteranu, Balkanu i Africi i u sektoru odbrane uz saradnju vojne industrije u oblasti odbrane, svemira i sajbera.

Pored strateških sporazuma postoje i institucionalne harmonije. U ponedjeljak 29. novembra u Parizu će predsjednik Predstavničkog doma Roberto Fico i predsjednik Assemblée nationale Richard Ferrand potpisati sporazum o saradnji, dok će se 8. i 9. decembra, ponovo u Parizu, sastati dvije komisije za vanjske poslove. 

To nije dokument o namjerama, piše Corsera, ali obavezuje dvije vlade na zajedničke sastanke Vijeća ministara, bilateralni samit svake godine i stalnu potragu za zajedničkim stavom u Evropskoj uniji, ali i u međunarodnim institucijama poput UN ili Svjetska banka.

Mnogi izazivaju sumnju u francuski međunarodni aktivizam i želju transalpina da zadrže svoje stare talijanske rođake podalje koji, s ekonomskim prognozama u ruci, očekuju da će u narednim godinama u prosjeku rasti više od evropskih zemalja, postajući tako nova lokomotiva zajednice. . Kako bi uvjerio ljude, predsjednik Odbora za vanjske poslove Komore, Piero Fassino: “Neumesna bojazan, koja zanemaruje činjenicu da je Francuska naš drugi trgovinski partner nakon Njemačke, da je broj talijanskih kompanija koje posluju u Francuskoj sličan broju francuskih kompanija na italijanskom tržištu, te da postoje velike grupacije italijansko- Francuzi, kao što je EssilorLuxottica, predvođeni Italijom”.

Kvirinalski ugovor