Vatra u Nagorno-Karabahu

Tri godine nakon primirja, Azerbejdžan ponovo cilja na Nagorno-Karabah, pokrećući vojnu operaciju protiv jermenske enklave. Tako su pojačani i vazdušni napadi na položaje Jerevanske vojske i opkoljene gradove. Sporni pojas zemlje je međunarodno priznat kao teritorija Azerbejdžana, ali je okupiran od strane nekih naselja jermenskog stanovništva (oko 120 hiljada ljudi) koji su samoproglasili republiku sa Stepanakertom kao glavnim gradom.

Rusi, sa interpozicionim kontingentom od oko 2000 vojnika, garantovali su primirje u protekle tri godine. Sada sa ratom u Ukrajini, prisustvo i pažnja Moskve su izblijedjeli, pa je tako ponovo rasplamsala spirala nasilja u Nagorno-Karabahu.

Jermenski premijer Pašinjan je u intervjuu za Repubblica optužio Baku da je blokirao koridor Lačin koji je, u stvari, jedini pristupni put Nagorno-Karabahu iz Jermenije.

Jermenija je stoga odlučila da zatraži diplomatsku intervenciju Rusije i Vijeća sigurnosti UN-a kako bi prekinula neprijateljstva u toj oblasti, optužujući Azerbejdžan da je započeo operaciju etničkog čišćenja.

Vlada Azerbejdžana, međutim, smatra da je početak vojnih operacija motiviran potrebom borbe protiv terorističkih ćelija.

Rusija, SAD, EU, Francuska i Njemačka traže okončanje vojnih operacija Azerbejdžana, dok Turska, u zvaničnoj izjavi Erdogana, izražava punu podršku Bakuu: “Podržavamo korake koje Azerbejdžan poduzima u odbrani svog teritorijalnog integriteta, s kojim djelujemo zajedno prema motu “jedna nacija, dvije države”.

Jermeni i Azerbejdžani se bore oko Nagorno-Karabaha već trideset godina. Preko 30.000 ljudi poginulo je u prvom ratu, koji se vodio između 1988. i 1994. godine u pozadini raspada SSSR-a. Više od 6.500 je izgubilo život u borbama u jesen 2020. godine, kada su azerbejdžanske trupe osvojile dio regiona nad kojim su izgubili kontrolu.

Azerbejdžan danas ima poseban strateški značaj jer je postao najveći izvoznik gasa u Evropu sa oko 25 milijardi kubnih metara godišnje (Italija ima koristi od toga kroz gasovod TAP). Iz tog razloga je vjerovatno revitalizirala svoje ambicije u Nagorno-Karabahu zahvaljujući svojoj navodnoj nekažnjivosti-

Azerbejdžan je također saveznik Izraela, što predstavlja naprednu poziciju protiv Irana s obzirom na dugu graničnu liniju s Islamskom Republikom. Tel Aviv, zapravo, snabdijeva Baku svim potrebnim naoružanjem, uključujući smrtonosne bespilotne letjelice koje su se naširoko koristile protiv armenskih položaja protivvazdušne odbrane iz doba bivšeg Sovjetskog Saveza.

U međuvremenu, u Nagorno Karabahu je uništena vojna baza ruskih mirovnih snaga. Ovo je objavio ruski Telegram kanal "Rybar". Prema navodima mirovnih snaga koje evakuišu civile iz aktivne ratne zone, meci dolaze sa obe strane, kako iz Azerbejdžana, tako i iz Jermenije“, naveo je „Rybar“ i dodao da među vojskom nije bilo žrtava.
Rusi.

Pretplatite se na naše novine!

Vatra u Nagorno-Karabahu

| EVIDENCE 1, SVIJET |