autor: Andrea Pinto
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu uzmite u obzir grad Rafah (na granici s Egiptom) posljednje uporište Hamas, dakle, smatra da je preuzimanje obaveza da bi se dobio rat. Zatim je izdao naređenje svojoj vojsci da planira evakuaciju civila iz tog područja, u pripremi za kopnenu invaziju.
Odgovor Kaira bio je neposredan kasno juče, prijeteći da će suspendovati svoj mirovni sporazum s Tel Avivom u slučaju invazije na grad Rafah. Rafh danas dočekuje, uz ogromne poteškoće, milione Palestinaca koji su pobjegli iz sjevernog područja pojasa Gaze.
Kairo se boji da će u slučaju vojne invazije milioni Palestinaca biti prisiljeni preći granicu s Egiptom, stvarajući tako ogroman izbjeglički kamp na njegovoj teritoriji, kojim je teško upravljati i sa neizvjesnim i opasnim političkim implikacijama za ionako krhku stabilnost regiona. To bi, u suštini, bila indirektna invazija koju bi izazvala druga država, čime bi se formaliziralo nadmoćno miješanje, čime bi se također kršila pravila međunarodnog prava. Sve prostorije su tu i zato što je Tel Aviv, u neslućenim vremenima, objavio svoju namjeru da militarizira Gazu, ili, ukratko, da kontroliše svaku aktivnost. Najsumnjiviji misle da Izrael želi trajno okupirati pojas aneksijom cijele teritorije okrenute prema moru. Taj dio mora koji, ironično, dočekuje u svom morskom dnu, uz obaleu blizini obale Izraelsko, ogromno polje gasa metana tzv levijatan (najveći na Mediteranu) koji se proteže na sjever između Kipra i Libana (južni dio je pod kontrolom Hezbolaha).
Polje Levijatan, prvi put otkriveno 2010. godine, jedno je od najvećih otkrića plina na svijetu. Procjenjuje se da bi mogao imati od 500 do 800 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, dovoljnog da zadovolji 100% unutrašnjih energetskih potreba Izraela za više od 40 godina, ostavljajući tako višak za izvoz1.
Netanyahu je, da bi odagnao sve sumnje, sinoć na Fox News u nedjelju požurio da izjavi da "ima dosta prostora sjeverno od Rafaha“. Izraelski premijer je također rekao da će vojska preusmjeriti raseljene “sa letcima, mobilnim telefonima i sigurnim hodnicima".
Kairo je također upozorio da bi izbijanje borbi u pograničnom području ugrozilo ulazak humanitarne pomoći preko prelaza Rafah, jedinog sigurnog pristupnog puta prema palestinskoj enklavi.
Bajden je iz Washingtona upozorio Tel Aviv da je potreban kredibilan plan koji može zaštititi civile prije nego što započne bilo kakvu ofanzivu u gradu Rafah. Takođe Katar, Saudijska Arabija i druge zemlje su zaprijetile ozbiljnim posljedicama ako Izrael uđe u Rafu. “Izraelska ofanziva u Rafi dovela bi do neopisive humanitarne katastrofe i ozbiljnih tenzija s Egiptom.", napisao je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell o X. Od njega Hamas rekao je da bi ofanziva protiv Rafaha prekinula pregovore o prekidu vatre koje su posredovale Sjedinjene Države, Katar i Egipat i okončala svaku mogućnost pregovora za povratak oko 100 talaca koji se još drže u pojasu.
U međuvremenu je Ministarstvo zdravlja Gaze saopštio je sinoć da su u posljednja 24 sata tijela 112 poginulih na cijeloj teritoriji, kao i 173 povrijeđenih, prevezena u bolnice. Zrtve su dovele do povećanja broja poginulih u Stripu od početka rata na 28.176.
- U inostranstvo će se gas transportovati gasovodom EastMed. Projektom je predviđeno približno 1.900 kilometara podvodnih cijevi od Izraela do Grčke, sa dubinom koja bi na nekim mjestima dostigla i i 3 hiljade metara, da se zatim povežete na priobalni dio naftovoda Poseidon (još 210 kilometara) od Grčke do Italije (otranto). Zajedno, ova dva cjevovoda bi predstavljala megafosilnu infrastrukturu, koju promovira italijanska kompanija Edison (pod kontrolom francuske EDF) i grčke DEPA, udružene u zajedničko ulaganje IGI Poseidon. Uz podršku Rima i Brisela. Među kompanijama koje se bave istraživanjem u istočnom mediteranskom basenu, piše Forbes, za vađenje gasa koji bi trebalo da se transportuje infrastrukturom, nalaze se Chevron Corporation, ExxonMobil, TotalEnergies i talijanski ENI, koji se zalaže za transformaciju naše zemlje u evropsko gasno čvorište i kroz projekte kao što je EastMed-Poseidon. Šteta je, međutim, da će ENI-jev plan da našu zemlju pretvori u plinsko čvorište nesumnjivo značiti ovo krše Pariski sporazum, usporavaju energetsku tranziciju i dodatno nas vezuju za a zagađujuće gorivo.
↩︎
Pretplatite se na naše novine!