Kinesko ministarstvo prirodnih resursa objavilo je 28. avgusta izdanje časopisa "Nacionalna karta Kine”, službeni dokument koji je postao referentna tačka za “nacionalni suverenitet“.
Na krajnjem sjeveroistoku zemlje, piše Le Monde, čini se da je Kina napravila ostrvo svoje Bolshoi Ussurisk. Nalazi se na ušću rijeka amur e Ussuri, ovo ostrvo od oko 300 kvadratnih kilometara dugo je bilo u središtu spora između Rusije i Kine. Godine 1929. Rusija je okupirala ostrvo i zabranila Kini plovidbu ovim dijelom rijeke Amur, što je Peking uvijek osporavao. Međutim, 2004. godine dvije zemlje su postigle kompromis: zapadni dio ostrva vratio se Kini, koja može ploviti i rijekom Amur, ali je zauzvrat Peking prihvatio da se istočni dio vrati Rusiji.
Iako mapa objavljena na web stranici Ministarstva nije dovoljno precizna da bi jasno prikazala granicu, Ministarstvo je definiralo njen "obuhvat": "Ušće rijeke Heilongjiang - kineski naziv za Amur - i Ussuri je označeno kao balast", čita se. Ovo ušće je teoretski na ruskoj teritoriji. Nadalje, kineski pretraživač Baidu Map ne ukazuje na tok granice koja se nalazi u središtu ostrva, ali je eksplicitno na kineskom napisano na istočnom dijelu ostrva "Fuyuan Delta", naziv kineskog okruga na koji se spominje .
Međutim, druge zemlje koje graniče s Kinom službeno su protestirale zbog objavljivanja ove karte: Indija, Malezija, Vijetnam, Filipini i Tajvan, koja je, prema dokumentu, sastavni dio Narodne Republike Kine.
INDIJA Indija je osporila uključivanje države Arunachal Pradesh i visoravni Aksai Chin u dokument. Kina je u aprilu već dala kineska imena za desetak lokacija u Arunačal Pradešu, jednoj od XNUMX država koje čine Indiju. “Takve inicijative na kineskoj strani samo komplikuju rješavanje graničnog pitanja“, rekao je portparol indijskog Ministarstva vanjskih poslova. Možda je upravo zbog ovog spora kineski predsjednik, Xi Jinping, odlučio je da ne učestvuje na G20, koji će se održati u Nju Delhiju 9. i 10. septembra, ostavljajući svom premijeru Li Qiangu zadatak da predstavlja Kinu.
MALEZIJA. Druga zemlja koja je protestirala je Malezija, čiji je dio pomorskog područja inkorporirao Peking. Spor se ponavlja i Malezija je jasno stavila do znanja da se ne osjeća "sputano" mapom. Naime, Shell i malezijska naftna kompanija Petronas najavili su početak eksploatacije morskog plinskog polja Timi, smještenog uz obalu Malezije, unutar čuvene "linije od devet linija" koju je 1947. godine provukao Peking, a za koju Kina vjeruje da definiše njen teritorija u Južnom kineskom moru. Problem je što ova teritorija predstavlja više od 80% Južnog kineskog mora, što osporava ne samo susjedne zemlje već i dio međunarodne zajednice. Sa svoje strane, Filipini su naglasili da je 2016 Stalni arbitražni sud u Hagu ha “poništio liniju od devet redova”.
Granični spor je uvijek bio u fokusu pažnje u Aziji. Do posljednjih godina, mnogi stručnjaci su smatrali da je sukob u Južnom kineskom moru vjerovatniji od sukoba usredsređenog na Tajvan. Upravo zbog ovog neslaganja Manila se približava Washingtonu i dozvoljava Sjedinjenim Državama da izgrade nove vojne baze na svojoj teritoriji, posebno nasuprot Tajvana.
Sa svoje strane, Tajpej je reagovao navodeći da „Tajvan je suverena i nezavisna zemlja i nije povezana sa Narodnom Republikom Kinom“. Čak i na Vijetnam osporava mapu, koja “narušava njegov suverenitet” na otocima Spratly i Paracel i dijelu njegovog pomorskog područja. Suočeni s ovim protestom, u srijedu, 3. avgusta, portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova pozvao je različite strane da ostanu "objektivne i mirne" i da ne "pretjeraju u tumačenje ovog pitanja". Međutim, zakon koji je u Kini stupio na snagu 2022. precizira da “suverenitet i teritorijalni integritet Narodne Republike Kine su sveti i nepovredivi”.
Pretplatite se na naše novine!