redakcije
Kineska obalska straža se prekjučer ukrcala na tajvanski turistički brod u blizini ostrva Kinmen, koje kontroliše Tajpej. Zabrinutost Tajpeja je da bi Peking mogao iskoristiti incident koji se dogodio prošle sedmice kako bi pokušao uspostaviti potpunu kontrolu nad vodama u blizini kineske obale.
Ukrcavanje i naknadna inspekcija plovila podstiču napetosti nastale zbog brodoloma prošlog četvrtka dvojice kineskih državljana čiji se gliser prevrnuo dok ih je brod tajvanske obalske straže tjerao iz područja u blizini vojnih objekata na Tajvanu.
Tajvanska obalska straža branila je poteru za kineskim brodom, rekavši da je čamac narušio vode u blizini Kinmena, proglašene pod jurisdikcijom Tajpeja.
Peking je tokom vikenda optužio tajvansku vladajuću Demokratsku progresivnu partiju da je odobrila "prisilne" inspekcije kineskih brodova. “Ribari s obje strane Tajvanskog tjesnaca upravljaju tradicionalnim ribolovnim područjima od davnina, a ne postoje zabranjene ili ograničene vode.”“Saopćeno je iz Ureda kineske vlade za pitanja Tajvana.
Kineska obalska straža najavila je kasno u nedjelju da će pojačati provođenje zakona redovnim patrolama u vodama kod Xiamena, kineskog grada manje od 10 km od Kinmena.
Uprava obalske straže Tajvana navela je, naime, da se šest kineskih službenika obalske straže ukrcalo na turističko plovilo iz Kinmena sa 23 putnika i izvršilo opću inspekciju dokumenata plovila i planirane rute.
"Tražimo od kopnene strane da se drži mira i razuma“, rekla je tajvanska administracija.
Ministarstvo odbrane Tajpeja je takođe izvijestilo da je uočilo 17 kineskih vojnih aviona koji su funkcionisali u području Tajvanskog moreuza tri sata jučer u 16 sati, od kojih je 00 prešlo srednju liniju, liniju podjele. Imaginarnu, nezvaničnu koju su obje strane poštovale u prošlost, ali koju je Peking često ignorirao posljednjih godina.
Događaji u posljednjih nekoliko sati podsjećaju na krhku sigurnosnu situaciju oko Kinmena, koji je, zajedno sa ostrvima Matsu pod kontrolom Tajpeja, bombardovala Kina 50-ih. Jedini direktni vojni sukob između dvije strane nakon što je nacionalistička vlada pobjegla na Tajvan 1949.
Incidenti također naglašavaju rizik da bi Kina mogla povećati pritisak na Tajpej nakon što je DPP po treći put pobijedila na predsjedničkim izborima s kandidatom Lai Ching-teom.
Kina, koja tvrdi da je Tajvan dio svoje teritorije, otvoreno osporava stav DPP-a da je Tajvan nezavisna suverena zemlja. Zvaničnici tajvanske vlade zabrinuti su zbog aktivnosti Kine da fragmentira intervencije na periodičnoj osnovi kako bi progresivno promijenila status quo.
Na primjer, to su učinili tako što su izbrisali gore spomenutu srednju liniju, izjavivši da u Tajvanskom moreuzu ne postoje međunarodne vode. Oko 150.000 ljudi koji žive u Kinmenu i Matsuu oslanjaju se na dostavu iz Tajvana za većinu robe i turizma, ali dobivaju i svježu vodu iz Kine, razmjenjujući robu s kineskim ribarima.
Pretplatite se na naše novine!