Britanska mornarica, izvještava agencija Nova, razvija novi nadzorni brod za zaštitu podvodnih kablova koji se smatraju strateškom infrastrukturom. Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva definiše takve kablove “od vitalnog značaja za globalnu ekonomiju i komunikaciju između vlada,” ali su u isto vrijeme "u opasnosti od sabotaže zbog podmorničkog ratovanja". Britanski ministar odbrane ben wallace napomenuo je kako će novi brod Kraljevske mornarice štititi stratešku nacionalnu infrastrukturu, uključujući okeanske kablove. Višenamjenski nadzorni brod će biti opremljen naprednim senzorima i nizom podmorskih dronova za prikupljanje podataka. Plovilo će ući u upotrebu 2024. godine i imat će posadu od 15 ljudi. Brod će, prema britanskom Ministarstvu odbrane, biti sposoban i za izvođenje drugih odbrambenih operacija, uključujući manevre na Arktiku.
PODMORSKI KABLOVI
Postoji oko 400 podmorskih telekomunikacijskih kablova koji povezuju sve kontinente, razmjenjujući 95 posto podataka na globalnoj razini. Ali ko gradi ove "vitalne" arterije za globalne komunikacije? Jedna od vodećih kompanija u sektoru je Huawei. Kineska kompanija koju Sjedinjene Američke Države optužuju da špijunira u ime Kine koristeći prednosti njenih ugovora za izgradnju 5G, sljedeće generacije mobilne mreže, širom svijeta.
Prema Amerikancima, bliskost Huaweija s kineskom vladom opasna je jer bi mogao vršiti sajber špijunažu u sistemima koje prodaje u inostranstvu. U Evropi, Huawei je potpisao brojne ugovore za izgradnju novih mobilnih mreža, ali nekoliko evropskih vlada prima snažan pritisak od Sjedinjenih Država da preispitaju ugovore i da se oslone na druge kompanije.
Polaganje i upravljanje podmorskim kablovima organizira Huawei preko svoje podružnice tzv Huawei Marine Networks. Slično onome što se dogodilo s drugim odjelima kineske kompanije, Huawei Marine je vrlo brzo rastao posljednjih godina, postajući jedna od najvažnijih kompanija u sektoru na globalnom nivou. Godine 2019. završio je polaganje kabla na dno Atlantskog okeana za direktno povezivanje Afrike i Južne Amerike, preko veze između Kameruna i Brazila. Kabl je dugačak 6 hiljada kilometara i ubrzaće prenos podataka u delovima sveta koji se tek razvijaju.
Huawei Marine je angažiran na najmanje 90 projekata koji uključuju izgradnju ili nadogradnju podmorskih telekomunikacijskih kablova širom svijeta. Uspeva da obezbedi brojne ugovore zahvaljujući politici smanjenja profitnih marži, što joj omogućava da operaterima ponudi proizvode po veoma povoljnim cenama, u poređenju sa kompanijama koje su već istorijski etablirane u sektoru i koje su američke, evropske i japanske. Na primjer, Huawei Marine radi na izgradnji nekoliko dionica novog kabla - između Evrope, Azije i Afrike - koji će biti dug 12 hiljada kilometara.
Nova veza dio je planova tzv.Novi put svile“, inicijativa koju je pokrenula kineska vlada kako bi poboljšala svoje veze sa zemljama Evroazije i dijelovima Afrike. Riječ je o izuzetno ambicioznom planu koji uključuje velika ulaganja u izgradnju luka, puteva, željeznica i telekomunikacionih mreža u zemljama učesnicama.
Kina je već počela da gradi brojne infrastrukture, nudeći finansiranje zainteresovanim zemljama u zamenu za privilegovani pristup svojoj robi i drugoj imovini. Inicijativa je od posebnog značaja za Sjedinjene Države, koje se plaše gubitka svog uticaja na zapadnoevropske zemlje.
Zabrinutost je povezana i sa činjenicom da kineska vlada vrši strogu kontrolu nad stanovništvom, kroz sofisticirane sisteme sajber nadzora i ograničavajući pristup besplatnim informacijama. Prema mišljenju obavještajnih stručnjaka, Kina bi željela da ovaj pristup reproducira i u inostranstvu, koristeći prednost svog prisustva u izgradnji novih telekomunikacionih sistema, kao što su podmorski kablovi.
Huawei Marine je sa svoje strane uvijek poricao da ima direktnu ulogu u "Novi put svile“, ali i dalje dobija brojne ugovore u sektoru za polaganje novih kablova. Kompanija postoji od 2008. godine i rezultat je zajedničkog ulaganja sa Global Marine Systems, britanska kompanija koja posjeduje flotu brodova opremljenih za polaganje podmorskih kablova. Huawei drži 51 posto Huawei Marine, dok je preostalih 49 posto u rukama HC2 Holdings, američka kompanija koja kontrolira Global Marine Systems. HC2 procjenjuje prodaju svojih dionica, koje bi Huawei mogao kupiti, čime bi dobio punu kontrolu nad zajedničkim ulaganjem i time isključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.
Huawei radi na podmorskim kablovima više od 10 godina, au nekim slučajevima je kreirao proširenja veze i nadogradnje čak i za sisteme koji su direktno uticali na Sjedinjene Države. Stvari su se zakomplikovale 2012. godine kada je američki Kongres nazvao Huawei “prijetnjom po nacionalnu sigurnost”. U to vrijeme, bili su u toku pregovori o izgradnji 250 miliona dolara vrijedne podmorske veze između Londona i New Yorka. Na kraju je operater uključen u operaciju bio uvjeren da napusti Huawei i odabere druge kompanije s tehnologijama napravljenim u Sjedinjenim Državama. Utisak je bio da su Sjedinjene Države iskoristile pitanje "prijetnje" kao izgovor za favoriziranje američkih kompanija na štetu njihovog kineskog konkurenta.
Izjava Kongresa i naknadne optužbe protiv Huaweija značile su da kompanija od 2013. više ne radi na kablovima koji direktno povezuju Sjedinjene Države. Međutim, Huawei Marine se značajno proširio u ostatku svijeta i četvrta je najveća kompanija u sektoru, nakon američkog SubComa, finskog Alcatel Submarine Networks i japanskog NEC-a. Do 2020. godine završit će izgradnju samo 28 podmorskih kablova, što je četvrtina svih onih koji su u izgradnji u petogodišnjem periodu 2015-2020. Neki od njih povezuju nekoliko američkih saveznika, kao što su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada.
U većini slučajeva podmorski kablovi su pod kontrolom velikih telefonskih operatera, koji se organizuju u konzorcijume kako bi zajedno podržali troškove njihove instalacije i održavanja tokom vremena. Mnogi operatori su direktno kontrolisani od strane vlada, ili imaju istorijski bliske odnose sa njima, s obzirom da na njihovim mrežama prolaze sve vrste podataka, uključujući one za upravljanje servisnim mrežama i infrastrukturom. U novije vreme, velike internet kompanije kao što su Facebook i Google počele su da prave kablove kako bi poboljšale usluge koje nude korisnicima. Saobraćaj se usmerava na podmorske kablove u skladu sa trenutnim potrebama, tako da retko možete imati potpunu kontrolu nad medijem kroz koji će informacije proći.
Izgradnja 5G usko je povezana sa širenjem podmorske kablovske mreže za povezivanje kontinenata. Tornjevi mobilnih telefona su prirodno povezani kablom s ostatkom interneta, a za prijenos informacija na velike udaljenosti, s oceanima između, sateliti nisu dovoljni. Mreže velikog kapaciteta i velike brzine zahtijevat će povećanje propusnog kapaciteta podmorskih kablova i izgradnju novih veza. Uprkos američkim optužbama, Huawei neće biti isključen u ostatku svijeta iz ovog velikog posla ažuriranja mreža.
Vašington, do danas, nikada nije zaustavio izgradnju podmorskih kablova, koji čine globalnu kičmu interneta i omogućavaju skoro 100% internet saobraćaja. Veliki dio podmorske kablovske mreže zamjenjuje se modernim optičkim kablovima koji mogu omogućiti sve bržu internet komunikaciju.
Jedna od ovih mreža je Pacific Light Cable Network (PLCN), projekat izgradnje podvodnog kabla dug 8.000 milja koji finansiraju Google, Facebook i Dr. Peng Telecom & Media Group Co., jedan od najvećih proizvođača hardvera i telekomunikacija u Kini. Završetak PLCN-a će proizvesti prvu direktnu internet vezu između Los Anđelesa i Hong Konga i očekuje se da će povećati brzinu interneta iu Kini i u Sjedinjenim Državama.
Američki regulatorni komitet preporučio je blokiranje završne faze izgradnje PLCN-a. Prema Wall Street Journalu, Komitet strahuje od toga projekat vredan 300 miliona dolara mogao bi da olakša kinesku špijunažu. Komitet koji predvodi Ministarstvo pravde, poznato kao Telekom tim sastoji se od službenika iz raznih američkih vladinih agencija.
Nikada ranije Sjedinjene Države nisu blokirale izgradnju podmorskog kabla, piše Journal. Zabrinutost za nacionalnu sigurnost je izražena u vezi s prethodnim podmorskim kablovskim projektima, od kojih su neke djelimično finansirale kompanije u kineskom vlasništvu. Ali projekti su na kraju nastavljeni nakon što su proizvođači uspjeli da pokažu da dizajn podmorskih kablova zabranjuje postavljanje prisluškivača.