(Enrica Cataldo, članica AIDR-a) U svom govoru u Senatu da zatraži povjerenje novoj Vladi, premijer Draghi je iznio pravi dugoročni manifest ekonomske politike zasnovan na pokretačkoj snazi investicija, o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora izvori, velika brzina, električna mobilnost, proizvodnja i distribucija vodonika, što ne može ne uzeti u obzir evropska sredstva Fonda za oporavak i koje mora obezbijediti jačanje, u strateškom smislu, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u smjeru naznačenih ciljeva.
Zemlja, prema tome, ona koju je dizajnirao PNRR nije samo modernija, inkluzivnija i digitalnija, već je prije svega održivija. U ovoj logici, nadležnosti koje se odnose na zelenu ekonomiju, sa Draghi vladom, potpadaju pod novoformirano Ministarstvo za ekološku tranziciju koje je efektivno spojilo, zajedno sa nadležnostima Odeljenja za životnu sredinu, "energetske" nadležnosti MISE.
Druga misija Plana pod nazivom "Zelena revolucija i ekološka tranzicija" organizirana je u četiri komponente koje se tiču glavnih tema održive poljoprivrede, kružne ekonomije, energetske tranzicije, održive mobilnosti, vodnih resursa i zagađenja.
Investicije u kojima se materijalizuju četiri komponente misije raspoređene su po različitim projektnim linijama u ukupnom iznosu od 68,9 milijardi eura.
Ogroman dio resursa Plana oporavka je stoga namijenjen zelenom makro području, velikoj košari koja uključuje dekarbonizaciju bivše Ilve, obnovljive izvore energije, proširenje super bonusa, vodonik, biciklističke staze, pošumljavanje, otpad i tema, koja nikada nije bila relevantnija, održiva mobilnost.
Investicione akcije misije će biti praćene specifičnim reformama usmjerenim na promoviranje energetske tranzicije i ekološke promjene, među kojima se ističe definicija nacionalne strategije o cirkularnoj ekonomiji.
Komponenta “Obnovljiva energija, vodonik i održiva mobilnost” jedna je od najvažnijih u cijelom Planu, a ne samo druge misije, zbog svoje strateške uloge u okviru cilja ekološke održivosti, jer intervenira, prije svega, na proizvodnja i distribucija energije, podsticanje korišćenja obnovljivih izvora i priprema infrastrukture neophodne za njihovu integraciju u nacionalni elektroenergetski sistem i za eksploataciju tečnog vodonika. Komponenta također intervenira akcijom dekarbonizacije transporta i zelenih rješenja javne mobilnosti s ciljem pružanja značajnog doprinosa smanjenju zagađenja.
Na takozvanom italijanskom putu do vodika, gotovo obaveznom putu u svjetlu međunarodnog razvoja i ciljeva EU za vodonik, Plan namjerava prije svega da se fokusira na proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora koji se nalaze u napuštenim industrijskim područjima sa specifičnim ciljem. ponovnog pretvaranja napuštenih industrijskih područja za testiranje proizvodnje vodonika u industriji, pretvarajući ih u nove doline vodika.
Nadalje, Plan oporavka uključuje ad hoc projektne linije za stvaranje industrijskog čvorišta za elektrolizere i za razvoj lanca snabdijevanja vodonikom kao dio evropske strategije smanjenja emisija. Radar je posebno fokusiran na projekat dekarbonizacije bivše Ilve u Tarantu i na proizvodnju zelenog čelika u Italiji.
Plan ima za cilj da podrži akcije za unapređenje znanja o nosaču vodonika u svim njegovim fazama od proizvodnje do skladištenja, zahvaljujući stvaranju benzinskih stanica, do distribucije, kao i njegove upotrebe u nacionalnoj železničkoj mreži. Planirane su i tehnološke intervencije u razvoju zelenog vodonika kako bi plinske turbine postale sastavni dio budućeg energetskog miksa.
Misija također predlaže povećanje udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora u skladu sa evropskim ciljevima, stimulirajući razvoj industrijskog lanca snabdijevanja, kroz ulaganja od 8,6 milijardi eura.
Povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora će se u značajnoj mjeri postići kroz razvoj vjetroelektrana i fotonaponskih parkova na moru. Detaljnije, predviđeni su doprinosi za podršku razvoju plutajućih fotonaponskih i vjetroelektrana na moru, kao i adekvatna finansijska podrška.
U kombinaciji sa vjetroelektranama projektovat će se i instalirati plutajući fotonaponski sistemi, čime će se povećati ukupna proizvodnja energije. Ova intervencija ima koristi od komplementarnih resursa od 300 miliona eura iz PON projekata.
Ovim investicijama dodaju se i intervencije podrške industrijskom lancu u tehnološkim sektorima povezanim sa obnovljivim izvorima energije i jačanje i digitalizacija infrastrukture električne mreže sa ciljem postavljanja integrisanih stubova za brzo punjenje električnih vozila, jer u cilju postizanja evropskih ciljeva u smislu dekarbonizacije, očekuje se da ćemo do 2030. godine moći računati na flotu od oko 6 miliona električnih vozila.
Među reformama predviđenim Planom, stoje pojednostavljenje procedura za izdavanje odobrenja za obnovljiva postrojenja na kopnu i moru i definisanje novog zakonskog okvira za podršku proizvodnji iz inovativnih obnovljivih izvora, nova regulativa za puštanje bioplina i usklađivanje zakonodavstva. na nacionalnom i regionalnom nivou o smanjenju emisija zagađivača u vazduh i pratećem sistemu praćenja.
Unatoč opreznom entuzijazmu ekologa i uzbunama koje je podigla nauka, suočeni smo s povijesnim sporazumom koji nije bilo zadano da se postigne, a koji je omogućio da se približno 30% sredstava Unije dodijeli na klimatske mjere iu korist Green New Deal.
Klimatska mapa puta ostaje otvoren prijedlog za realizaciju ambicioznog europskog projekta da postane prva klimatski neutralna regija na svijetu i da se finansiranje Nacionalnog plana oporavka usmjeri u smjeru ekološke, klimatske i društveno održive tranzicije koja je i poželjna. i neophodno jer „klima više ne može čekati“.