Odnosi između Rusije i većeg dijela Zapada dostigli su u ponedjeljak najniži nivo u istoriji, protjerivanjem više od 100 ruskih diplomata iz dvadesetak zemalja širom svijeta. Protjerivanje bez presedana objavljeno je u ponedjeljak nizom koordinisanih najava iz gotovo svih evropskih prijestolnica, kao i Washingtona, Ottawe i Canberre.
U ranim jutarnjim satima utorka, broj protjerivanja dostigao je 118 ne računajući 23 protjerana iz Velike Britanije prošle sedmice.
U narednim danima očekuju se i druga isključenja. Optužbe zapadnih vlada odnose se na to da nije riječ o protjerivanju pravih diplomata, već o prikrivenim ruskim "špijunima".
Masovna protjerivanja tolikog broja diplomata su nezabilježena u istoriji, čak ni u doba Hladnog rata.
U Sjedinjenim Državama, protjerivanjem 60 diplomata rizikuje se zatvaranje ruskog konzulata u Sijetlu.
U Evropi začudo, ovaj put su sve zemlje, oko 23 izrazile rijedak čin jedinstva u protjerivanju ruskih diplomata. Italija i Grčka još nisu zauzele stavove po tom pitanju.
Budući da je cijela ruska strana obavještajna mreža zamijenjena, mnogi vjeruju da je sposobnost Rusije da špijunira van njenih granica potpuno ugrožena.
Ako se potvrde smjernice Kremlja za pokušaj ubistva ruskog prebjega Sergeja Skripalja, izaći će na vidjelo činjenica da Rusi ne bi predvidjeli takvu reakciju svih zapadnih vlada.
U suštini, operativni kapacitet više od dvije trećine tajnih špijuna u Evropi i Sjevernoj Evropi bio bi izgubljen i to je glavni problem za insajdere Putinovog establišmenta i SVR, vojne obavještajne službe.
Tek tokom Drugog svetskog rata nacisti su se bolje snašli u osvajanju Evrope, gde su uhapsili brojne tajne sovjetske špijune.
Rusija je u tvitu od 13. marta stavila do znanja da će primijeniti odmazdu preslikanu i stoga identičnu onima zapadnih vlada, odnosno da će pozvati neke zapadne diplomate da napuste rusko tlo. Analitičari kažu da će najviše izgubiti zapadnjaci jer je teško obnoviti špijunsku mrežu u Rusiji, u poređenju sa zapadnim svijetom, koji je notorno otvoreniji.
Drugi aspekt je da su operaciju 4. marta izveli ruski stručnjaci koji nisu uključeni u diplomatsku mrežu. To pokazuje da razbijanje ruske diplomatske mreže neće ugroziti njihovu sposobnost da djeluju u složenim operativnim kontekstima kao u slučaju Skripal, gdje sve pripremaju i provode u praksi vrhunski operateri.
Međutim, najštetnije ruske obavještajne operacije protiv Zapada izvedene su u hibridnom okruženju. Izbori u Ukrajini, SAD-u i Francuskoj bili su primjer za to. Stoga se moramo postaviti pitanje: da li je Rusija zaista pretrpjela štetu na mreži navodnih špijuna zaposlenih u inostranstvu?