redakcije
2024. vidi vrlo nestabilnu međunarodnu situaciju s jedne strane svijeta na drugu s važnim izbornim imenovanjima koja će utjecati na, Evropska unija, Bangladeš, Brazil, Indija, Indonezija, Meksiko, Pakistan, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Tajvan i 18 afričkih zemalja. Hajdemo stoga da se vratimo na glavne krize-ratove (do danas ih je 59) koji drže svjetske kancelarije u neizvjesnosti zbog visokog rizika od direktnog vojnog angažmana zapadnih zemalja.
Kina-Tajvan
Kineski predsednik Xi Jinping je juče izjavio da će se Tajvan ponovo ujediniti sa kopnom, rekavši da Peking “će odlučno spriječiti bilo koga da se podijeli” dvije strane na bilo koji način (za sada je opcija vojne intervencije isključena u retorici). Saopštenja, tokom simpozijuma u Pekingu povodom obeležavanja 130. godišnjice rođenja Mao zedong, osnivača komunističke Kine.
Tokom 2023. Kina je izvela nekoliko velikih vojnih vježbi oko Tajvana i redovno šalje ratne brodove i borbene avione u moreuz. Oči međunarodne zajednice uprte su u predstojeće izbore na Tajvanu 13. januara na kojima Peking podržava Lai Ching-tea, lidera Demokratske progresivne partije (DPP).
Bure baruta Bliski istok
Sve veća zabrinutost okružuje ovo pitanje Crveno more nakon napada na komercijalne brodove (od strane jemenske pobunjeničke grupe, Huti) i na američke trupe stacionirane u Iraku. Nesreće uključujuIran i s njim povezanih grupa širom Bliskog istoka, dok se sukob između Izraela i Hamasa u Gazi nastavlja i prema Izraelcima će trajati mnogo mjeseci.
Prema Christopheru O'Learyju, bivšem agentu FBI-a, rat između Izraela i Hamasa dio je šireg plana "osovine otpora", strategije pod iranskom kontrolom za stjecanje regionalnog utjecaja i moći kroz grupe poput Hamasa, palestinskih islamskih Džihad, Hezbolah, Kataib Hezbolah i Huti. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant kaže da se Izrael suočava sa "ratom na više frontova", s napadima iz sedam različitih pravaca: Gaze, Libana, Sirije, Zapadne obale, Iraka, Jemena i Irana.
O'Leary upozorava da bi, ako Iran odluči djelovati odlučnije, oslobađajući surogat snage svom snagom, mogao nastati ozbiljan regionalni problem, posebno s obzirom na prisustvo američkih trupa u Iraku i Siriji. CNN javlja da su američki vojnici sve više izloženi opasnoj liniji vatre, a situacija na Bliskom istoku postaje napeta, a sigurnosna situacija se pogoršava u nekoliko područja, od Crvenog mora do Iraka, od Sirije do Libana i do Izraela.
Nedavni napadi, međusobne prijetnje između Irana i Sjedinjenih Država, zajedno s tekućim operacijama u nekoliko regija, čine situaciju posebno delikatnom. Budući incidenti, u kojima bi američki vojnici ili pomorska sredstva mogli biti ozbiljno pogođeni, mogli bi dovesti do toga da Washington bude "uvučen u duboki kraj" na Bliskom istoku, za razliku od prethodnih napora za povlačenje.
CNN sugerira da bi mogućnost vojne akcije na Bliskom istoku predstavljala značajan izazov za predsjednika Bidena, koji se već bavio raznim međunarodnim krizama i usmjerio pažnju na situaciju u Ukrajini. Oprez u usvajanju agresivnijeg pristupa odražava zabrinutost da bi direktna konfrontacija s Iranom mogla izazvati veći regionalni požar.
Rusko-ukrajinski sukob
Sjedinjene Države će Ukrajini pružiti novi paket vojne pomoći od 54 miliona dolara, njen 2021. od avgusta 250., koji uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu za Himars, Stinger, koplje, i za artiljeriju, kao i protivtenkovske rakete AT-4. Paket pomoći Kijevu vredan 61 milijardu dolara i dalje je blokiran u Kongresu od strane republikanaca.
Prema onome što je Pentagon najavio, ovo je „sposobnost da podrži najhitnije potrebe Ukrajine da omogući njenim vojnim snagama da brane njen suverenitet i nezavisnost. Tamo Liderstvo SAD je od suštinskog značaja za podršku naporima koalicije za podršku Ukrajini koja uključuje otprilike 50 saveznika i partnera. “Sigurnosna pomoć Ukrajini je pametna investicija u našu nacionalnu sigurnost“, precizira Ministarstvo odbrane u saopštenju.
Aproprijaciju je omogućio predsjednikov autoritet za crtanje, vanjskopolitički alat koji omogućava brzu isporuku komponenti u skladišta Ministarstva odbrane u strane zemlje u krizi. Alat koji je posljednji put korišten u decembru 2022. za pomoć Tajvanu s paketom vojne pomoći od 345 miliona, protiv rastućeg vojnog pritiska Kine.
Prema pisanju medija, to bi trebao biti posljednji paket do sljedećih predsjedničkih izbora.
Suočen s gotovo potpunim američkim političkim odustajanjem od rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je svom kineskom kolegi prošlog marta Xi Jinping da će se Rusija „boriti (najmanje) pet godina“ u Ukrajini. Ovo piše japanski nedeljnik Nikkei Asia, koji se poziva na nekoliko anonimnih izvora upoznatih sa odnosima Kine i Rusije. Prema pisanju nedeljnika, Putin je tokom posete Sija Rusiji na taj način želeo da sumira situaciju koja nije bila naklonjena Moskvi u to vreme, uveravajući kineskog lidera da će Rusija na kraju dobiti rat. Nikkei Asia zatim komentira da bi, u svjetlu Putinovih riječi upućenih Xiju, otvorenost ruskog lidera prema prekidu vatre – koju je New York Times objavio prošle sedmice – mogla značiti da Putin jednostavno želi da stvori iluziju kretanja ka primirju ili čak miru u pogled na ruske predsjedničke izbore u martu, smatrajući da bi mu ova atmosfera mogla pogodovati na biralištima.
Turska i Kurdi
Prije nekoliko dana Turska je napadom dronova pogodila kurdske položaje na sjeveru Sirije. Pedeset meta koristili su kurdski militanti u Siriji u znak odmazde za 12 turskih vojnika ubijenih u Iraku prošlog vikenda. Turska obavještajna agencija objavila je snimke napada dronovima na Qamishli, Ain Al Arab (Kobani) i Amudu u sjevernoj Siriji, objekte koje kurdski militanti koriste u vojne, ekonomske i logističke svrhe.
Svet nazubljen mikrokonfliktima
TheAvganistan u rukama talibana ostaje vrlo nestabilna zemlja kao i druge koje se suočavaju sa višegodišnjim građanskim ratom kao što su Libija, Sirija, Irak i Južni Sudan.
Neki unutrašnji ili transnacionalni sukobi povezani su s terorističkim grupama, kao u slučajevima aktivista za nezavisnost IRA-e i ETA-e u Sjevernoj Irskoj i u španjolskoj Baskiji. Brojne naoružane džihadističke organizacije prisutne su u afričkim zemljama kao što su Nigerija, Mali, Somalija ili Centralnoafrička Republika ili u zemljama Bliskog istoka kao što su Sirija i Irak, ili pak u Pakistanu.
Konačno, ovi tipovi se mogu kombinovati sa sukobima „niskog intenziteta“, poput onog između Indije i Pakistana, čiji su diplomatski odnosi decenijama bili izuzetno napeti, a koji su takođe direktno rešavani u više navrata.
Lider Severne Koreje, Kim Jong-un, pozvao je jučer svoju stranku da "ubrza" ratne pripreme, uključujući nuklearni program zemlje.
Ovo je objavila zvanična sjevernokorejska novinska agencija. Vijest dolazi samo tjedan dana nakon njegovog upozorenja da Pjongjang neće oklijevati da pokrene napad ako bude "isprovociran" nuklearnim oružjem.
Pretplatite se na naše novine!