UNSMIL u bilješci: “Duboka zabrinutost zbog trenutnih napora da se poremeti ili ugrozi proizvodnja nafte u Libiji. Ovaj potez bi imao razorne posljedice prije svega za libijski narod koji za svoju dobrobit ovisi o slobodnom protoku nafte. To će takođe imati strašne posledice po već pogoršanu ekonomsku i finansijsku situaciju zemlje".
Zbog "više sile" Noc (National Oil Corporation), libijska naftna kompanija, zatvorila je pet luka na istočnim teritorijama pod kontrolom snaga generala Khalife Haftara koji se protivi Vladi nacionalnog jedinstva Fayez al-Sarraj. NOC je rekao da će blokada naftnih terminala prepoloviti izvoz zemlje. Demonstracija sile dolazi uoči Berlinske konferencije, čiji je domaćin kancelarka Angela Merkel, gdje će general biti pod pritiskom da prihvati dogovor koji će okončati građanski rat.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas potvrdio je za Bild am Sonntag da će libijski premijer Fayez al Sarraj i general Khalifa Haftar učestvovati na samitu u Berlinu. Neposredno prije Konferencije očekuje se i bilateralni sastanak premijera Giuseppea Contea i generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Antonio Guterresa.
Biće diskusije u Berlinu pokrenuti međunarodnu misiju koja će garantovati prekid vatre i početak političkog procesa koji ujedinjuje sve institucije pod jednom vladom. Želimo da damo novu snagu inicijativamaSpecijalni izaslanik UN-a za Libiju, Ghassan Salame, s obzirom na to da na terenu vlada slabo primirje u sukobima između vlade Fayeza al-Sarraja i Libijske nacionalne armije Khalife Haftara.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska) bit će prisutni, kao i Italija, Turska, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir i Republika iz Konga.
Glavni cilj bi trebao biti poništavanje vanjskih političkih utjecaja u Libiji i “zapravo” implementacija embarga na oružje. Međunarodna diplomatija se slaže da je ambicija Konferencije je pokretanje održivog političkog procesa u kojem će samo Libijci morati biti akteri. Osim dobrih namjera, već postoje neka trvenja: Ogorčenje Grčke je snažno zbog toga što nije uključena na listu pozvanih na nemački samit.
Prema nekim glasinama Bilda, turski predsjednik Erdogan je stavio veto na učešće Grčke s kancelarkom Merkel. Vatrenju je doprineo i general Haftar, koji se sastao sa ministrom inostranih poslova Nikosom Dendiasom u Atini, a zatim tvitovao na nalogu Libijske nacionalne armije da "konferencija o Berlin ne bi bilo ispravno niti valjano bez učešća Grčke i Saudijske Arabije“. Tunis i Katar su također protestirali zbog nepozvane. Merkel je pokušala da ublaži grčki fitilj telefonskim pozivom premijeru Kyriakosu Micotakisu, koji je, osim što se požalio na nedostatak poziva, rekao da je veoma zabrinut zbog destabilizirajuće akcije Turske. Micotakis je na konferenciji zatražio od kancelarke da poništi nedavni sporazum između Turske i vlade Tripolija koji osigurava Ankari prava na eksploataciju u području istočnog Mediterana koje je strateško za nekoliko zemalja, uključujući Grčku i Kipar.
Erdoganovi ciljevi na Mediteranu
Sporazum između Erdogana i al Serraja o istraživanju i vađenju podvodnih mineralnih resursa, koji dijeli Mediteran na dva dijela, osporavaju Evropska unija, Egipat i Grčka. Cilj Turske je također spriječiti izgradnju gasovoda EastMed, koji počinje iz Izraela i trebao bi sletjeti u Pulju. EastMed je predmet interesovanja ENI-ja, jer bi ga mogao koristiti za transport gasa iz ogromnog egipatskog polja Zohr, koje je sa svojih 850 milijardi kubnih metara najveće otkriće ikada na Mediteranu. Erdogan tvrdi da su ustupci koje je kiparska vlada dala zapadnim naftnim kompanijama, uključujući Eni, nelegitimni jer ne uzimaju u obzir turske interese. Prije dvije godine Erdogan je turskim ratnim brodom blokirao Saipem 12000, koji je bio u vodama Kipra kako bi izvršio istraživanja u ime ENI-ja. Nadalje, prošlog oktobra Erdogan je poslao brod Yavuz u potragu za plinom i naftom u području pod koncesijom ENI. Erdogan će, odmah nakon berlinske konferencije, najvjerovatnije započeti istraživačke i eksploatacijske aktivnosti na području Mediterana, što je rezultat dogovora s al Serrajem prošlog 8. decembra, uz "zaglušujuću" šutnju međunarodne zajednice i Italije koja je na tom području imala pravo preče kupovine kod ENI.
Eksplozije na Mediteranu ispred Pulje uz posmatranje Italije
Izraelsko-engleska kompanija Energean već sarađuje sa Vladom Crne Gore na traženju nalazišta metana ili sirove nafte ispod Jadranskog dna uz obalu Bocche di Kotor, neposredno ispred naše Pulje. Grčka proučava da li da eksploatiše polje Fortuna koje bi trebalo da se nalazi u Jonskom moru kod obala Kefalonije i Krfa.
Albanija ima slične programe zahvaljujući sporazumu koji je dogovoren sa vladom Tirane. Bosna je raspisala tender za dodjelu traženja ležišta u četiri bloka, dva mala na granici sa Hrvatskom, jedan veći na sjeveroistoku zemlje i veoma veliki blok od 3.237 kvadratnih kilometara na području Hercegovine između Meštar i Jadran. Hrvatska je raspisala tendere za dodjelu istraživačkih područja. Slovenija je zainteresirana za eksploataciju resursa u Jadranu. Geolozi kažu da bi se ispod dna Jadranskog i Jonskog mora, ali i u Sardinskom moru uz obalu Asinare, mogli sakriti impresivni energetski resursi. Kažu da je to ista geološka "tema" koja se nalazi u istočnom Mediteranu ispred Egipta (polje Zohr) ili ispred izraelskih obala (kompleks Levijatana).
Crna Gora je proteklih sedmica sa Energeanom dogovorila dozvole za traženje ležišta na površini od 338 kvadratnih kilometara mora. Bez nacionalnih resursa, balkanska zemlja namerava da smanji uvoz energije i radije koristi ono što je već unutar njenih nacionalnih granica. Nije slučajno što je podgorička vlada prije tri godine potpisala sličan ugovor sa Enijem i ruskim Novatekom o traženju nalazišta na površini od 1.228 kvadratnih kilometara. Istovremeno, prije nekoliko sedmica, u prisustvu albanskog premijera Edija Rame, izvršni direktor Enija, Claudio Descalzi, potpisao je ugovor o nalazištima u oblasti Dumrea, u albanskom zaleđu, sa Belindom Balluku (Infrastruktura i Energija oko četrdeset kilometara južno od Tirane u oblasti Elbasan. Površina na kojoj se traže nalazišta je 587 kvadratnih kilometara.
Italija, s druge strane, radije uvozi te resurse putem tankera ili naftovoda. Dok TAP počinje da postavlja naftovod između Salentea i Albanije za dopremanje gasa iz Azerbejdžana, vlada je u međuvremenu u finansijskom manevru odlučila da uvede neku vrstu IMU-a na naftne platforme, dok se pre godinu dana Vlada Contea odlučila za 18. -mjesečni moratorijum na sve projekte. U međuvremenu, zbog smanjenja narudžbi nafte u Italiji, multinacionalna inženjerska kompanija Schiumberger odlučila je otpustiti svoje talijansko osoblje, zatvoriti podružnicu u Raveni i prenijeti svoje aktivnosti u inostranstvo.