Inflacija "jede" našu ušteđevinu: udar od najmanje 92 milijarde evra. Računi koje je uradio istraživački ured CGIA polaze od hipoteze da su italijanske porodice u svojoj kreditnoj instituciji držale istu štednju koju su imale početkom godine. Dakle, zbog rasta inflacije procijenjene za 2022. godinu na 8 posto – u ovoj obradi primijenjena je inflacija od 8%, srednja vrijednost između rasta NIC indeksa koji je Istat zabilježio u prvih devet mjeseci 2022. (+7%) i inflacije zabilježene u septembru 2022. (koja je blizu + 9%) -, realna ekonomska dimenzija bankarskog depozita je drastično smanjena. Oni koji plaćaju najteži račun su porodice koje žive u velikim gradovima, gdje se troškovi života najviše osjećaju. Naravno, vrlo mali dio ovog gubitka kupovne moći će svakako biti nadoknađen povećanjem kamata na depozite. Nakon povećanja kamatnih stopa o kojima je ECB odlučila posljednjih mjeseci, zapravo u drugom dijelu godine banke prepoznaju pozitivne kamate svojim vlasnicima računa. Međutim, račun koji treba "platiti" je veoma težak i najviše pogađa manje dobrostojeće porodice.
U Rimu, Milanu, Torinu i Napulju porodice su najviše kažnjene
Na teritorijalnom nivou, pokrajine koje su najviše kažnjene su najnaseljenije i imaju tendenciju da imaju i najviši nivo bogatstva: u Rimu, zapravo, inflacija "erodira" 7,42 milijarde evra porodične štednje, u Milanu 7,39, u Torinu 3,85, Napulj 3,33, Brescia 2,24 i Bologna 1,97. Konačno, među najmanje izloženima vidimo pokrajinu Enna sa 156 miliona eura, Isernia sa 153 i Crotone sa 123.
Državna kasa se, međutim, "nasmiješi"
Naravno, zbog porasta inflacije, centralna država i njene periferne grane će takođe pretrpjeti porast rashoda. U međuvremenu, međutim, povećanje prikupljenih prihoda bilo je veoma značajno. U prvih 8 mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period prošle godine prihodi od državnih poreza povećani su za 40,69 milijardi eura. Ova vrlo pozitivna ocjena može se pripisati trima faktorima: efektima „dekreta o ponovnom pokretanju“ i „avgustovskog dekreta“ – koji su između 2020. i 2021. godine predviđali produženja, suspenzije itd. – a posebno na povećanje potrošačkih cijena koje je dovelo do povećanja prihoda od PDV-a (Ministar privrede i finansija, Služba za štampu, Saopštenje za javnost br. 171, Rim, 05. oktobar 2022).
Stagflacija dolazi
Opasnost da naša ekonomija klizi ka stagflaciji je veoma velika. To je ekonomska situacija koja bi se mogla dogoditi iu Italiji za relativno kratko vrijeme. Uz poteškoće vezane za pandemiju, posljedice rata u Ukrajini, povećanje cijena sirovina i energenata, rizikujemo, na srednji rok, da ekonomski rast klizi ka nuli, uz inflaciju koja bi, umjesto toga, mogla lako prelazi dvije brojke.
Treba smanjiti potrošnju i poreze
Borba protiv stagflacije, izvještava CGIA Research Office, vrlo je složena operacija. Da bi ublažile inflatorni pritisak, stručnjaci smatraju da bi centralne banke trebalo da obuzdaju ekspanzivne mjere i povećaju kamatne stope, što bi omogućilo smanjenje novčane mase u opticaju. Jasno je da bi sa jednim od najvećih odnosa duga/BDP u svijetu, uz povećanje kamatnih stopa, Italija zabilježila nagli rast troškova javnog duga. Problem koji bi mogao potkopati našu finansijsku stabilnost. Konačno, trebalo bi istovremeno intervenirati na najmanje tri druga fronta: prvo, kroz drastično smanjenje tekuće potrošnje i, drugo, smanjenjem poreskog opterećenja, jedinog efikasnog alata koji može stimulirati potrošnju, a time i hranu, i agregatnu potražnju za robom i usluge. Potonje operacije nije lako primijeniti u značajnoj mjeri, barem dok se Pakt stabilnosti ne "revidira" na evropskom nivou. Na kraju, ali svakako ne i najmanje važno, morat ćemo apsolutno sterilizirati povećanja računa za struju i plin koji su uzrok ovog snažnog porasta inflacije zabilježenog u prošloj godini.