Njemački savezni sud pravde je presudio da obavještajne agencije nemaju pravo masovno špijunirati telekomunikacije stranih državljana. Kazna kao odgovor na tužbu nekoliko grupa novinara nakon dosjea Reportera bez granica. Novinari su surađivali s njemačkim društvom za građanska prava i tvrde u njihovom slučaju da postojeći zakon nije spriječio špijunske agencije da špijuniraju komunikaciju između novinara kako su htjeli. To bi potencijalno moglo omogućiti obavještajnim agencijama da identifikuju izvore koje novinari koriste u svom radu, pa čak i da ih podijele s obavještajnim agencijama u drugim zemljama kako bi ciljali izvore.
Njemačka strana obavještajna agencija, Federalna obavještajna služba ili BND, ima mogućnost pristupa velikom broju telekomunikacijskih podataka i sadržaja. To je zato što je Njemačka dom za neke od najprometnijih internetskih razmjena i najvećih kapaciteta na svijetu. Ogromna telekomunikacijska infrastruktura u zemlji uključuje takozvanu DE-CIX centralu u Frankfurtu, za koju se vjeruje da je drugo najprometnije internet čvorište na svijetu. Smatra se da samo internetska razmjena DE-CIX prenosi preko bilion poruka dnevno iz i iz zapadne Evrope, Rusije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
BND, kao što je poznato, nije ovlašten špijunirati komunikaciju njemačkih građana. Međutim, prema njemačkim medijima, agencija vjeruje da se internetske poruke između stranaca, koje prolaze kroz njemačke razmjene, mogu presresti i analizirati.
To je zato što, prema BND-u, stranim državljanima nije obuhvaćeno njemačko zakonodavstvo, što znači da njihova komunikacija nema zaštitu privatnosti kako je predviđeno za nacionalne državljane.
Ali ovu je hipotezu u utorak odbacio Savezni sud pravde, koji je najviši sud u Njemačkoj. Sud je presudio da telekomunikacijski nadzor i za strance podliježe članu 10. njemačkog Osnovnog zakona o pravu na privatnost. Drugim riječima, zakon takođe štiti telekomunikacije stranaca, prema sudu, što znači da se nadzor stranih komunikacija treba provoditi samo ciljano, kao odgovor na određene slučajeve ili određene ljude. Sud je osporio model masovnog nadzora - za razliku od ciljanog nadzora - prikupljanja podataka BND-a i rekao da su aktivnosti špijunske agencije zahtijevale stroži nadzor, posebno u vezi s komunikacijama novinara i advokata. . Konačno, sud se složio s tužiteljima da su ustavne zaštitne mjere protiv sposobnosti BND-a da dijeli svoje presretnute podatke sa stranim špijunskim agencijama.
Presudom je sud njemačkoj vladi dao rok, decembar 2021, da predloži novi zakon koji regulira telekomunikacijski nadzor stranaca, kako bi se stvar uskladila s njemačkim ustavom.