(autor Giancarlo De Leo) Umjetna inteligencija (AI) ili AI (vještačka inteligencija, u anglosaksonskom terminu) je grana informacione tehnologije koja, kroz programiranje i dizajn softverskih i hardverskih sistema, omogućava da mašine budu opremljene zadataka koji su inače namijenjeni isključivo ljudskom umu.
Umjetna inteligencija je rođena sa širenjem kompjutera i njen datum rođenja je konvencionalno 1956. Naime, upravo ove godine se o umjetnoj inteligenciji prvi put govorilo na konferenciji (Dartmouth Summer Research Project on Artificial Intelligence) koja je održana u Dartmouthu u Sjedinjenim Državama i na kojem su učestvovala neka od najvažnijih imena IT-a (McCarthy, Minsky, Rochester, Shannon, Newell, Simon). Tokom ove istorijske konferencije predstavljeni su neki programi koji su u stanju da sprovedu neko logičko rasuđivanje, posebno vezano za matematiku.
Danas je AI u stanju da revolucioniše čitave industrijske sektore, kao i samu interakciju građana među sobom i sa preduzećima, upravama i civilnim društvom.
Njegov potencijal je takav da se stručnjaci slažu da AI smatraju neviđenom mogućnošću za povećanje produktivnosti rada i omogućavanje izvanrednog napretka.
S druge strane, razvoj novih tehnologija jedna je od tačaka u središtu akcije koju sprovodi Ministarstvo ekonomskog razvoja: objavljivanje konačnog dokumenta sa prijedlozima „Italijanske strategije za umjetnu inteligenciju“ datira još iz prošlosti. do jula prošle godine koju je završila grupa eksperata koja je uključila zapažanja dobijena nakon prošlogodišnjih javnih konsultacija.
Dok je Vijeće ministara nedavno odobrilo osnivanje Italijanskog instituta za umjetnu inteligenciju (I3A), tehnološke istraživačke i razvojne strukture stvorene s dvostrukom svrhom da privuče talente sa međunarodnog tržišta i postane referentna tačka za razvoj „vještačke inteligencije“. Inteligencija u Italiji, u vezi s glavnim tehnološkim trendovima (uključujući 5G, industriju 4.0, sajber sigurnost).
Centar, sa sjedištem u Torinu, moći će da računa na godišnji budžet od oko 80 miliona eura i postaće referentna tačka sa 600 zaposlenih, u saradnji sa istraživačkim centrima i univerzitetima. Među uključenim sektorima bit će proizvodnja i robotika, IoT, mobilnost, poljoprivredna hrana i energija, javna uprava, kultura i digitalne humanističke nauke, svemirska i zdravstvena zaštita.
Umjetna inteligencija u zdravstvu
Primjena umjetne inteligencije u zdravstvu postaje sve češća za kompjuterizaciju nekih dijagnostičkih aktivnosti kako bi se podržale odluke ljekara. AI u medicinskom polju je područje za koje se još uvijek može smatrati da nije u potpunosti razvijeno i zbog toga što propisi u robotskoj hirurgiji nisu adekvatni i trebaju se ažurirati.
AI primijenjen na ogromnu masu podataka koje proizvode zdravstvene kompanije omogućava ogromne prednosti uključujući:
- planirati prediktivne i personalizirane politike zdravstvene prevencije;
- predvidjeti zahtjeve za pomoć;
- poboljšati tačnost detekcije kliničkih znakova i simptoma;
- automatizirano korištenje rezultata laboratorijskih analiza;
- formulirati personalizirane protokole ili planove liječenja;
- analizirati nalaze nuspojava terapija;
- predviđaju vanredne situacije i izračunavaju stope readmisije u zdravstvene ustanove;
- predvidjeti širenje bolesti i olakšati koordinaciju timova za njegu.
Umjetna inteligencija nam stoga omogućava da uđemo u novu eru izuzetno rane dijagnoze, kroz istraživanje i identifikaciju simptoma ili predispozicije za dobijanje određene bolesti.
Također je moguće procijeniti troškove hospitalizacije za kritične bolesti i pratiti učinak mogućih preventivnih kampanja.
Medicinske specijalnosti kao što su kardiologija i radiologija imaju koristi.
Treba naglasiti da sektor dijagnostičkog snimanja prolazi kroz duboku transformaciju i da su prednosti umjetne inteligencije izuzetno značajne i da će biti izuzetno značajne.
Još jedno polje primjene umjetne inteligencije u zdravstvu je operacija uz pomoć robota. Već postoje vrlo značajne upotrebe koje pokazuju kako AI može poboljšati tehnike koje se već nekoliko godina koriste u području robotske hirurgije, posebno u mikrohirurgiji.
Još jedno područje u kojem umjetna inteligencija može dati vrlo značajan doprinos je unapređenje zdravstvene zaštite promicanjem preventivne medicine i identifikacije novih lijekova.
U zdravstvu, IBM Watson je svakako jedan od referentnih softvera u svijetu AI i trenutno se koristi za identifikaciju specijaliziranih tretmana za pacijente s rakom.
Osim toga, Covid-19 je ostavio sve u potrazi za odgovorima, stavljajući preduzeća, vladine agencije, zdravstvene organizacije, škole i neprofitne agencije na test.
IBM je obučio Watson Assistant-a da odgovara na uobičajena pitanja o Covid-19 direktno koristeći smjernice američkog CDC-a i rezultate najnovijih medicinskih terapija.
Algoritmi su u stanju da daju rezultate za manje vremena od analiza zasnovanih na ljudskoj proceni i mogu se koristiti bilo gde u svetu.
Pacijenti tako mogu imati koristi od pojednostavljenih procesa i personalizirane pomoći, koja bi inače bila nemoguća i mnogo brža i s više vremena provedenog s liječnikom za delikatnije aktivnosti.
Trenutno ne postoji stvarna sinergija između doktora i veštačke inteligencije i treba naglasiti da ovi profesionalci još uvek imaju poteškoća da razumeju kako veštačka inteligencija može da izvrši procenu potpuno autonomno.
Algoritam bi trebao imati sposobnost kreiranja analize koja identificira područja neizvjesnosti podvrgavajući ih evaluaciji ljudske intervencije kada je u pitanju dobrobit pacijenta, jer će dijagnostičke i terapijske odluke uvijek biti u rukama zdravstvenih radnika. koji će stoga imati posljednju riječ koja može biti brža i preciznija uz podršku AI pomoći.
Rizici i etički aspekti
Integracija umjetne inteligencije u zdravstveni sistem može uštedjeti novac tako što će se ljudska intervencija posvetiti konkretnijim zdravstvenim aktivnostima.
Širenje zdravstvene tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji također je u velikoj mjeri posljedica IoT-a (Interneta stvari) i nosivih uređaja koji iskorištavaju umjetnu inteligenciju za povećanje kvalitete života korisnika i predviđanje njihovih problema.
Softver koji koristi umjetnu inteligenciju može analizirati podatke kako bi upozorio korisnike i njihove zdravstvene radnike na potencijalne zdravstvene probleme i rizike, olakšavajući njihov posao i sprječavajući nepotrebne posjete bolnici, smanjujući troškove.
Kao i kod svih stvari AI, ove inovacije u zdravstvenoj tehnologiji oslanjaju se na podatke koje dostavljaju ljudi, što znači da postoji rizik da skupovi podataka sadrže nesvjesnu pristrasnost. Na osjetljivom tržištu zdravstvene zaštite, posebno će biti neophodno uspostaviti nova etička pravila kako bi se ograničile i spriječile potencijalno "opasne" sklonosti umjetne inteligencije.
Buduće perspektive
Upotreba umjetne inteligencije u zdravstvu raste zahvaljujući kontinuiranoj potražnji za tehnologijom procjene i predviđanja, nosivom tehnologijom, digitalnom zdravstvenom skrbi i digitalnom transformacijom, ali konkretni problemi privatnosti usporili su usvajanje mobilnih i digitalnih alata za upravljanje podacima o pacijentima.
Zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici stoga mogu postati prave mete za kibernetički kriminal, s obzirom da su zdravstveni podaci možda najvredniji dostupni, uz finansijske podatke.
S druge strane, stupanjem na snagu EU Uredbe 679/16 (GDPR) uvedene su značajne promjene u pristupu sigurnosti podataka iu zdravstvenom sektoru. Ovaj novi pristup, zasnovan na konceptima odgovornosti i upravljanja rizikom, gurao je i gura rješenja u kliničkom području, ka implementaciji korporativnog sistema upravljanja zasnovanog na privatnosti po defaultu i dizajnu, te na usvajanju adekvatnih mjera sigurnosti. (obuka, preventivno i prediktivno održavanje, sajber sigurnost, kontinuitet poslovanja i oporavak od katastrofe).
Uzeti u obzir eksponencijalni rast velikih skupova podataka (Big Data) i posljedicu da neće biti dovoljno obučenog i certificiranog medicinskog osoblja za upravljanje ovim novim protokom informacija.
Bit će važno da digitalna transformacija kako bi se jamčila dostupnost klinički pouzdanih, sigurnih i isplativih informacija može smanjiti neizvjesnost u odlukama koje se donose kako bi se stvorila visoka vrijednost za poboljšanje dijagnostičko-terapijskih puteva pacijenata.
Stoga će podrška umjetne inteligencije biti ključna za brzu analizu ispita u kombinaciji sa smanjenjem stope greške.
Zdravstvene ustanove koje se ne osposobe ovim alatima biće predodređene da izgube tlo pod nogama, sa veoma dugim listama čekanja i povećanjem mogućnosti formulisanja pogrešnih dijagnoza.
U zaključku, umjetna inteligencija u zdravstvu je stoga među faktorima koji omogućavaju eliminaciju udaljenosti i promicanje društvene i ekološke održivosti za ponovno rođenje zemlje nakon Covida.
Giancarlo De Leo, konsultant za medicinsko-naučno izdavaštvo i digitalno zdravlje, član i sekretar Opservatorije za digitalno zdravlje Italijanskog udruženja za digitalnu revoluciju (AIDR)