Igra okrivljavanja. Biden: "Znate li da je bivši predsjednik sklopio dogovor s talibanima?"

   

Dok je ISIS preuzeo odgovornost za napad na aerodrom u Kabulu, prema Telegram nalogu grupe, svi italijanski civili, diplomate i vojnici napustili su Kabul ove noći. Između ostalih, konzul u Kabulu će napustiti Afganistan Thomas Claudi, ambasadora Stephen Pontecorvo, civilni predstavnik NATO-a u zemlji.

načelnika štaba američkih oružanih snaga, Mark Milley, poslao poruku porodicama dvanaest američkih vojnika poginulih u napadima na Kabul. “Ovi hrabri muškarci i žene – rekao je general – izlažu svoje živote riziku da bi zaštitili Amerikance i one koji su u opasnosti. Doveli su na sigurno više od sto hiljada ljudi. Ne mogu biti ponosniji na njihovu uslugu. Dali su svoje živote da bi spasili druge, nema većeg i plemenitijeg zadatka.".

Ruganje. Američki zvaničnici u Kabulu dali su talibanima spisak imena američkih državljana, vlasnika zelene karte i afganistanskih saveznika kako bi im omogućili ulazak na vanjski perimetar aerodroma u glavnom gradu Afganistana. Ovo piše Politico, citirajući trojicu američkih zvaničnika. Odluka američkih zvaničnika izazvala je ogorčenje nekih američkih poslanika i zvaničnika jer je možda dovela upletene ljude u opasnost. Taj potez – objašnjavaju izvori Politico – osmišljen je kako bi se ubrzala evakuacija desetina hiljada ljudi iz Afganistana nakon haosa koji je izbio nakon povratka režima studenata Kurana. Konkretno, taj potez bi uslijedio nakon američkog izbora da sigurnost izvan aerodroma povjeri talibanima. “U suštini, samo su sve te Avganistance stavili na listu za ubijanje”, komentirao je jedan zvaničnik odbrane, želeći da ostane anoniman. “To je jednostavno zastrašujuće i šokantno”, dodao je. Pitanje se pojavilo tokom povjerljivog brifinga na Capitol Hillu ranije ove sedmice i izazvalo bijes među mnogima, a najviši zvaničnici Bidenove administracije branili su njihovu blisku koordinaciju s talibanima. Zvaničnici Bidena su tvrdili da je to najbolji način da se Amerikanci i Afganistanci zaštite i spriječe vatreni obračun između talibanskih boraca i hiljada američkih vojnika stacioniranih na aerodromu.

ISIS želi da udari u avion u Kabulu. Šef Centralne komande SAD Kenneth McKenzie Rekao je da očekuje nastavak napada ISIS-a u Kabulu i da su SAD spremne poduzeti mjere protiv odgovornih za napade u Kabulu. General je potom precizirao da nema dokaza koji bi ukazivali na to da su talibani dozvolili da se napadi dogode. ISIS, dodao je McKenzie, želio bi da napadne avion u Kabulu ako može.

Politička opsada Bajdena

Bajden se obraća naciji dok se čini da je Bijela kuća sve više opkoljena žestoke kontroverze i između Republikanci ispred onih koji se pozivaju naimpeachment, ako ne i ono ostavka neposredno predsednika. Među njima nije moglo izostati Donald Trump: “Ne bi trebalo da bude velika stvar jer nije izabran legitimno”, kaže bivši predsjednik. Bajden traži težak izlaz: na stolu su različite opcije koje bi se, prema mišljenju posmatrača, mogle kretati od završetka evakuacije do 31. avgusta, kako se očekuje, do reakcije na terenu protiv napada koji je u posljednjih nekoliko sati bio naširoko najavljivana daj 007 SAD i saveznici. Ovaj potonji scenario je problematičan, s obzirom da je kontrola moći u Kabulu sada u rukama taliban i poteškoće u identifikaciji meta među militantima ISIS-a koji su počinili napad.

“U ovom trenutku predsjednik mora podneti ostavku“, rekao je prvi republikanski kongresmen Mike garcia, izlazi i govori ono što misle mnogi u njegovoj stranci, ne samo Tramp. Čak i bivši američki ambasador u UN Nikki Haley, što mnogi vide kandidat na predsjedničkim izborima 2024., podiže bauk ostavke, upozoravajući na činjenicu da zamjena Bidena vicem Kamala Harris bilo bi još gore. Do sada hipoteza o opozivu, koju podržava čak i veliko ime poput senatora Lindsay Graham, odnosno uklanjanje kroz mehanizam 25. amandman Ustava, uzeto je u obzir samo sa mogućim ponovnim preuzimanjem kontrole republikanaca nad barem jednim od dva doma Kongresa, na izborima na sredini mandata naredne godine. Sada bi sve moglo da se raspadne.

Bajdenov govor

“Neće nas zaustaviti teroristi, nastavićemo naš evakuacije“, izjavljuje Bajden. "Naša misija će se nastaviti i Amerika se neće zastrašiti", dodaje on, objašnjavajući da "ako vojsci treba dodatne snage Garantujem im." „Ima ih okolo 5 hiljada Amerikanaca u Afganistanu” i operacija evakuacije se “ne izvodi u kratkom vremenu“, nastavlja američki predsjednik, potvrđujući međutim konačni datum 31. avgusta za napuštanje zemlje. “Mislim da talibani nisu dobri ali oni sarađuju i računamo na to da je u njihovom interesu da se na neki način iselimo iz Afganistana tačan i kako je unaprijed utvrđeno”, podvlači Bajden.

“Što se tiče teroristi ISIS-a koji je naredio ove napade naći ćemo ih gdje god da se nalaze”, izjavio je predsjednik Sjedinjenih Država. SAD će odgovoriti "silom i preciznošću" u Afganistanu, "nećemo zaboraviti, nećemo oprostiti, nećemo se zastrašiti: ovi teroristi ISIS-a oni neće pobediti“. “Obavijestio sam vojne komandante da sve što bude potrebno garantujem i ja dodatne snage“, dodaje Bajden. Ko onda najavljuje: „Naredio sam svojim komandantima da se razvijaju operativni planovi udariti ISIS, ključni resursi, the Liderstvo i njegove strukture".

“Naš interes za odlazak u Avganistan je bio da uzmemo Osama bin Laden, obrisati al kaida i spriječiti da se dogodi novi 11 septembar, prisjeća se Bajden. „Imam odgovornost za sve što se dogodilo”, odgovara američki predsjednik novinaru. Ali onda Bajden brani svoju liniju: „Ali znate šta je uradio bivši predsednik dogovor sa talibanima koji su povukli sve snage prije maja, primivši u zamjenu da su talibani ne bi napali američke snage. Sjećaš li se? Verujem da ljudi mogu biti povređeni, ubijen. Razlog zašto nije bilo napada od februara to je zato što je Tramp obećao da će povući trupe prvog maja“, ističe Bajden. “Da, poštujem njegovu odluku da se povuče. Ali zamislite gdje bih sada bio da sam ponovo pregovarao dan evakuacije. Mogao sam dovesti još vojnika“, dodaje. Zatim zaključuje: „Došlo je vrijeme da se tome stane na kraj 20-godišnji rat".