(autor Massimiliano D'Elia) Refinansiranje mjera koje su već na snazi kao što su mreže socijalne sigurnosti, rezervisane za sektore koji su u najvećoj krizi, 100 eura bonusa, dekontribucija na jugu i ponovno pokretanje preduzeća 4.0. Ovo su glavne mjere sadržane u NaDef-u (napomena o ažuriranju Def-a).
U suštini, nastavljamo istim putem dok čekamo sredstva iz Evropskog plana oporavka koja neće stići prije druge polovine 2021. ako sve bude u redu.
Il Sole 24 Ore prenosi podatke o našem javnom dugu koji će se u 2020. godini smanjiti za 194 milijarde iznad nivoa iz 2019. godine. Deficit zbog nedostatka poreskih prihoda iznosio je oko 48 milijardi eura.
Skok naprijed za italijansku privredu od progresivnih 4,8% godišnje trebao bi se dogoditi u naredne tri godine zahvaljujući povećanju investicija privatnog sektora od 27%. Ovo su najružnije procjene, u odsustvu virusa.
Međutim, s obzirom na makroekonomske podatke koji najavljuju postepeni oporavak naše ekonomije, postoji Damoklov mač CoViD-19 koji bi mogao dovesti do novih srednje dugih perioda izolacije.
Iako je vlada brzo, putem premijerskog dekreta, pokrenula prve "blage" mjere za borbu protiv ponovnog izbijanja virusa, prva blokada zabilježena u Francuskoj i Španiji ne slute na dobro. Ako bi došlo do ponovnog zatvaranja zone, ili potpunog zatvaranja za velika područja zemlje, to bi također imalo vrlo negativan utjecaj na ionako dramatične makroekonomske podatke.
S BDP-om od -10,5% ove godine, uz još jedno zatvaranje, oporavak kojem se nadao trebalo bi odgoditi za najmanje još godinu dana što bi moglo odjeknuti tek na prve efekte počevši od 2023., ako to dozvoljavaju sredstva Plana sljedeće generacije.
Nadamo se da ćemo sljedećeg proljeća već imati vakcinu za borbu protiv virusa. Veliki izazov za sve svjetske vlade koje, dok čekaju neuhvatljivo cjepivo (rečeno je da ih ima najmanje 9 u svijetu već je u naprednoj fazi proučavanja) s jedne strane moraju da se suprotstave sve većoj zarazi "skrivenog" virusa a s druge sadrže štetu po njihove ekonomije ne zanemarujući opasnost od socijalnih nemira kada mjere socijalne zaštite prestanu zbog vjerovatnog zastoja u državnim budžetima zbog stalnog nedostatka poreskih prihoda od preduzetništva.