Macron podržava Scholza za evropsku stratešku autonomiju. Uskoro konferencija u Parizu. Potrebu je u 2019. istakao i general Preziosa

(od Andrew Pinto) As Zelensky na daljinu govorio na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu: “Svi smo mi David protiv Golijata. David je cijeli slobodan svijet. Sloboda je vrijednost u svim dijelovima svijeta. I nema alternative Golijatovom porazu i našoj pobjedi. Biti David znači boriti se, Ukrajina je David koji još nema praćku, ali samo privremeno. Hvala svima na podršci. Golijat je počeo da tetura, i na kraju će pasti“. Posljednji očajnički apel ukrajinskog lidera javlja se prije početka ruske proljetne kontraofanzive koja bi mogla početi u neposrednoj blizini Putinovog govora u Dumi, najavljenog za 21. februar.

Joe Biden istog dana će govoriti iz dvorca u Varšavi, dok  Xi Jinping 24. februara održaće se “mirovni govor“, na godišnjicu invazije na Ukrajinu.

Macron on je rekao da "ovo nije vrijeme za dijalog sa Rusijom". “Spremni smo da se potrudimo, ali smo spremni i za duži rat”, naglasio je francuski predsjednik, rekavši da ne vjeruje u Putinov pad. Dok Olaf Scholz pozvao je na isporuku Leoparda zemlje koje su ih najavile u Kijevu i koje sada, čini se, oklijevaju.

Britanski premijer Sunak je čak govorio o promjeni NATO ugovora kako bi se Kijevu ponudile garancije. Prema saopćenju koje je objavio Downing Street, Velika Britanija predlaže promjenu NATO-ovog Atlantskog sporazuma kako bi zaštitila Ukrajinu od buduće ruske agresije, garantujući Kijevu dugoročnu podršku.

Makron se zalaže za evropsku stratešku autonomiju

U svom uvodnom govoru u Minhenu, Makron je rekao da bi evropski lideri uskoro trebalo da odu u Pariz kako bi ozbiljno razmislili o zajedničkoj protivvazdušnoj odbrani protiv Rusije, koja se, nasuprot tome, oseća slobodnom da pravi nuklearne rakete srednjeg dometa i da preti Evropi.

"Nadam se da sa našim njemačkim, italijanskim, britanskim prijateljima i svima koji žele da se ujedine u Evropi, mogu pokrenuti konferenciju o protivvazdušnoj odbrani Evrope u Parizurekao je Macron. “Riječ je o sigurnosti Evrope. Moramo razmišljati o tome, moramo to proizvesti, moramo pregovarati, moramo to osigurati, sa našim NATO saveznicima, ali i kao Evropljani”.

Macronov apel slijedi nakon nikad započetog projekta evrocentričnog odbrambenog plana, poznatog kao "strateška autonomija“, koji bi upotpunio transatlantski savez NATO-a koji se do danas oslanja samo na podršku Sjedinjenih Država.

Čini se da nije jasno ko bi vodio ili upravljao projektom. Do jeseni, 12 evropskih zemalja podržalo je Šolcovu ponovno pokrenutu ideju prije sastanka NATO-a. Na kraju se pridružilo četrnaest NATO saveznika.

Emmanuel Makron namjerava da predloži koncept "evropska strateška autonomija“: dozvolite 27 da sami donose odluke, a da ne moraju zavisiti od saveznika. U očima šefa francuske države, to podrazumijeva razvoj i industrijskih i razvojnih sposobnosti. To bi zahtijevalo povećanje evropskih fondova namijenjenih vojnoj potrošnji, zajedno s poboljšanjem koordinacije između 27.

Evropski stub unutar NATO-a prema generalu Pasqualeu Preziosi

General Pasquale Preziosa, bivši načelnik Ratnog vazduhoplovstva, u svojoj knjizi “Odbrana Evrope“, već 2019. godine govorili su o novoj strateškoj potrebi Evrope pred budućim izazovima. Kao da je u izvesnom smislu predvideo istoriju naših dana. Precious u svojoj knjizi, pisanoj zajedno sa prof. Darius Velo, tvrdi da bi stvaranje evropskog stuba unutar NATO-a poslužilo za bolje identificiranje EU, ali i za oslobađanje Amerikanaca od obaveze koju sada smatraju teškim.

"Otkako je pao Berlinski zid, SAD nas pitaju: zašto ne plaćate odbranu? Ne možete se uvijek osloniti na naše resurse dok sečete svoje“, naglašava general. Došli smo do toga da nam je američki predsjednik nametnuo obavezu u budžetu svake države od 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Neke nacije su to učinile, dok druge, uključujući našu zemlju, to nikada neće postići čak i ako se debata ponovo otvori nakon rusko-ukrajinskog rata. Stoga, kada nije moguće imati dovoljno snaga za vođenje odbrambenog diskursa na nacionalnom nivou, alijansa postaje važna. Zato ujedinjena evropska vojska koja svoje funkcije obavlja unutar NATO-a može postati mudar odgovor na potrebe istorijskog trenutka kroz koji prolazimo. Evropskoj uniji, da bi postala autonomna sila, potrebna su 4 stuba: ekonomija, diplomatski odnosi, obavještajne službe i odbrana. Ako nema odbrane, nedostaje jedan od temeljnih elemenata suvereniteta.

Ali koliko je vojnika potrebno za zaštitu Evrope? Dragoceno je pragmatično: svi su ljubomorni na svoje oružane snage, jer izražavaju suverenitet. Da bi najbolje obavljale svoje funkcije, vojske moraju imati adekvatan broj ljudi za ulogu koju igraju. “Talijanski zakon, na primjer, kaže da do 2024. godine (postojalo je produženje u tom pogledu) naše trupe moraju biti smanjene na 150 jedinica. Da li zaista mislimo da 150 ljudi može predstavljati tvrdo jezgro protiv prijetnji koje mogu biti izražene od strane drugih kandidata? Apsolutno ne. I to se odnosi na sve evropske nacije, uključujući Brexit Englesku i Njemačku, koja u svom ustavu nakon Drugog svjetskog rata ima odredbu koja materijalno sprječava bilo kakvu akciju izvan svoje teritorije”, komentira Preziosa.

Odbrambena industrija. Još jedna bolna tačka je odbrambena industrija: u Evropi postoje 134 vojne platforme koje rade iste stvari koje Sjedinjene Države rade sa 34. „To znači da u EU neke zemlje repliciraju već postojeće tehnologije: disekonomije koje slabe evropsku vojnu industriju , jer ako ne nastupate kao tim, nećete nigdje ići: danas nijedna država ne može sama financirati dobru odbranu; Evropa ima mnogo ekonomskih dugova, dakle, samo ekonomija obima nam može omogućiti da imamo opremu koja ima fer cijenu sa najvišom mogućom tehnologijom, zato se moramo udružiti”.

Rusko raspoređivanje se nastavlja u blizini ukrajinskih granica

Alarm iz Kijeva: Deset hiljada vojnika koncentrisano je na ruskoj teritoriji na granici Sumija, u severoistočnoj Ukrajini, Poručnik ukrajinskih oružanih snaga Andrii Gulakov izjavio je za Times. koji pak pominje ukrajinske vojnike na straži u regionu. “Preko granice od Sumija koncentrisano je 10.000 ruskih vojnika. Ovo je najveća koncentracija koja je ikada bila ovdje”, rekao je vojnik i dodao da su Rusi u svojim prostorijama izgradili terensku bolnicu, što ukazuje da planiraju ofanzivne akcije.

S druge strane, pres-služba Mornaričkih snaga Ukrajine, koju citira UNIAN, obavijestila je da Ruska mornarica povećala je broj ratnih brodova raspoređenih u Crnom moru sa sedam na jedanaest, od kojih tri nose krstareće rakete Kalibr, čija je ukupna salva oko 24 projektila. Još jedan borbeni brod Federacije je u Azovskom moru, a deset je u Mediteranu, od kojih je pet nosača aviona
Kalibar, čija je ukupna salva 72 projektila. 

Budite u toku, pretplatite se na bilten PRP kanala

Macron podržava Scholza za evropsku stratešku autonomiju. Uskoro konferencija u Parizu. Potrebu je u 2019. istakao i general Preziosa