Privremena blokada za web stranice optužene za širenje lažnih vijesti i zabranu korištenja mobilnih telefona u nastavi za djecu obaveznog školovanja. Sa dva zakona, francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušava održati svoja izborna obećanja u vezi sa digitalnim informacijama i obrazovanjem. Dok je Narodna skupština u prvom čitanju dala saglasnost na meru zabrane mobilnih telefona u školama, proces oko predsedničkog predloga o borbi protiv lažnih vesti obećava da će biti sporniji. Tekst predviđa da u tri mjeseca prije izbora sudija može blokirati širenje vijesti koje smatra neosnovanim, sa 48 sati da ocijeni njihovu istinitost ili ne. Ako je tako, postojala bi i mogućnost privremenog deaktiviranja sajta koji ga emituje ili oduzimanja dozvole za njegovo emitovanje TV stanici koja ga emituje. Ovu mjeru snažno podržava zakupac Elyséea, koji je tokom posljednje predsjedničke izborne kampanje bio predmet napada na osnovu vijesti za koje se kasnije pokazalo da su lažne, poput optužbi da ima offshore račun na Bahamima ili da je homoseksualnosti, vesti koje šire sajtovi kao što je informativna agencija Sputnjik, koja radi pod kontrolom Ruske federacije.
Kako je naglasila Naima Moutchou, zamjenica République en Marche, Makronističke stranke koja ima apsolutnu većinu u parlamentu, cilj je "neutralizirati pokušaje destabilizacije, posebno iz inostranstva", i "virusno širenje lažnih informacija". No, glavni francuski novinarski sindikati zvone na uzbunu, opisujući mjere kao neefikasne i potencijalno opasne, i koje bi mogle dovesti do cenzure. Mjera također predviđa nametanje, prije izbornih imenovanja, "povećane transparentnosti" za platforme kao što su Facebook i Twitter ako objavljuju sponzorisane poruke političkog sadržaja. Parlamentarni proces zakona obećava da će biti dug i težak. Do danas je u Evropi samo Njemačka uvela zakone protiv lažnih vijesti, ali manje restriktivne od onih o kojima se raspravlja u Nacionalnoj skupštini u Parizu.