Uvoz bi mogao biti ugrožen: posebno iz Lombardije i Veneta
Do sada ratni vjetrovi koji duvaju na Bliskom istoku još nisu proizveli posebno ozbiljne posljedice na našu trgovinu. Naime, između prva dva mjeseca 2023. i istog perioda ove godine, broj trgovačkih brodova (teretnih i tankera) koji su prispjeli u italijanske luke smanjen je za 169 jedinica (što je jednako -3,6 posto od ukupnog broja uplovljavanja).
Ukratko, rat između Izraela i Hamasa i posljedice koje on izaziva u regiji Crvenog mora još se nisu osjetile u značajnoj mjeri. Naravno, urušavanje prolaza trgovačkih brodova u prva dva mjeseca 2024. godine u moreuzu Bab el-Mandeb (Jemen) (-50,5 posto) i u Sueckom kanalu (Egipat) (-39,3 posto) bilo je značajno; shodno tome, tranzit duž Rta dobre nade (Južna Afrika) doživio je porast od 84,5 posto (vidi Tab. 1).
To znači da su, barem do sada, trgovački brodovi koji dolaze iz jugoistočne Azije gotovo svi pristajali u Mediteran, a potom i u naše luke. Očigledno je da su vrijeme putovanja produžilo, što je uzrokovalo naglo povećanje troškova prevoza. Za kontejner od 40 stopa (12 metara dug, otprilike 2,5 metara širok i visok) koji je sredinom januara putovao rutom Kina-Istočna Azija i stigao do Mediterana, cijena je dostigla vrhunac od 6.673 dolara. Nema veze, međutim, sa stopama koje su naplaćivane u ljeto 2021. godine, kada su bile oko 12.000 dolara. Također treba napomenuti da u odnosu na prije par mjeseci troškovi padaju. Prošlog 1. marta, zapravo, cijena je pala na 4.972 dolara po kontejneru, u poređenju sa 3.300 dolara koliko je zabilježio globalni indeks tereta koji je izračunao Freightos Baltic Index (vidi Grafikon 1). Ovo je istraživačko odeljenje CGIA.
Luke: manje pristajanja u Genovi, Livornu i Veneciji
Kao što smo već rekli, između prva dva mjeseca 2023. i istog perioda ove godine broj trgovačkih brodova (terenih i tankera) koji su prispjeli u italijanske luke doživio je smanjenje za 169 jedinica (-3,6 posto od ukupnog broja). Među glavnim lučkim sistemima prisutnim u zemlji, najznačajnija kontrakcija u apsolutnim iznosima odnosila se na Đenovu u kojoj su pristaništa smanjena za 61 jedinicu (-10,7 posto). Slijede Livorno sa -43 (-9,8 posto) i Venecija sa -34 (-6,4 posto). Nasuprot tome, međutim, rezultati koje je postigla luka Augusta (ovaj lučki sistem karakterizira snažno prisustvo naftnih, skladišnih i brodograditeljskih aktivnosti) koja je zabilježila porast vezova za 30 jedinica (+12,2 posto) u odnosu na napuljski (Specifičnosti ove lokacije se tiču brodogradnje, kabotaže i transporta tereta za Siciliju i Sardiniju) sa +35 jedinica (+18,2 posto) i od one Sarroch-Cagliari (ova struktura je specijalizovana za petrohemijske/naftne aktivnosti, komercijalni saobraćaj, pretovar i Ro-Ro) sa +39 jedinica (+18,7 posto) (vidi Tab. 2).
Uvoz je ugrožen, posebno iz Lombardije i Veneta
Pozivajući se na najnovije dostupne statističke podatke (2022. godina), italijanska spoljna trgovina (uvoz + izvoz) koja "putuje" brodom sa zemljama na koje je direktno ili indirektno uticala kriza na Crvenom moru (uvoz-izvoz koji se odvija pomorskim transportom sa zemlje Centralne Azije, Istočne Azije, Okeanije i Bliskog istoka; za ove oblasti pomorski transport predstavlja 2/3 (66%) ukupne vrednosti trgovine (161,7 milijardi evra od 246,8 milijardi evra, na osnovu definitivnih podataka za 2022. ).Ukupan italijanski uvoz-izvoz u svetu je 1.286. godine iznosio 2022 milijardi evra (660 milijardi evra uvoza i 626 milijardi izvoza).Podaci pokazuju, s jedne strane, delimično precenjeni, zbog dejstva nekih srednjih Istočne zemlje koje ne "gravitiraju" Crvenom moru poput Sirije, Jordana, Izraela, Libana, Gruzije, Jermenije i Azerbejdžana (ali koje se ipak nalaze u području trenutno visoke geo-političke napetosti), a s druge strane djelimično potcijenjen, pošto nisu uključene zemlje istočne podsaharske Afrike, teritorije za koje je spoljna trgovina sa Italijom pogodna za prolazak kroz Suec) iznosi 161,7 milijardi eura. Ovaj iznos utiče na cjelokupnu spoljnotrgovinsku razmjenu naše zemlje za 12,6 posto. Od ovih 161,7 milijardi, 110 (jednako 68 posto) odnosi se na uvoz, a "samo" 51,7 milijardi eura (jednako 32 posto) na izvoz. U svjetlu ovih brojki, ukoliko bi se situacija na području Bliskog istoka dodatno pogoršala, negativan uticaj bi se više mogao osjetiti na uvozu robe. Na regionalnom nivou, Lombardija i Veneto su područja koja bi mogla biti najugroženija: ako prva ima 30,4 milijarde uvoza u dotičnim zemljama, druga ima skoro 17. Slijede Emilia Romagna sa 9,3 milijarde i Lazio sa 7,4 milijarde milijardi. Na izvoznom planu, međutim, opet je najugroženija Lombardija koja na ovim prostorima bilježi prodaju od 12,5 milijardi. Slijede Emilia Romagna sa 8,7 i Veneto sa 5,7 milijardi eura (vidi Tab. 3).
Takođe treba naglasiti da se vrijednost uvoza pod uticajem krize na Crvenom moru smanjuje u odnosu na 2022. godinu (sa 110 milijardi eura na 95 procijenjenih za 2023.), zbog pada cijena uvoza, posebno energenata. Ako se, međutim, nastave tenzije u tom regionu, ne može se isključiti novi skok cijena i sirove nafte i prirodnog plina.
Mašine i naftni/hemijski proizvodi su u opasnosti
Analizom kategorija proizvoda proizilazi da su od 161,7 milijardi eura koliko iznosi spoljnotrgovinska razmjena sa zemljama pogođenim krizom Crvenog mora, mašine i električni/mehanički uređaji proizvodnja koja bi mogla biti najviše kažnjena vjetrovima rata koji oni duvaju u tom području. Posljednji dostupni podaci govore nam, naime, da ova kategorija proizvoda ukupno vrijedi 36,5 milijardi eura godišnje (20,1 od uvoza na koji se dodaje 16,4 milijarde izvoza). Slijede naftni derivati i prirodni gas sa 24,9 milijardi u uvozu, hemijski/guma/plastični proizvodi sa 18,9 milijardi (12,4 u uvozu i 6,4 u izvozu) i metali sa 18,6 milijardi evra (15,4 uvoza i 3,2 izvoza) (vidi Tab. 4).
Pretplatite se na naše novine!