Izraelski premijer Benjamin Netanyahu otputovaće u Pariz početkom decembra da se sastane sa francuskim predsednikom Emmanuelom Makronom. Ovo je saopšteno iz kabineta šefa izraelske vlade, prenoseći danas dugi telefonski razgovor dvojice lidera.
Šef Jeliseja je obavijestio Netanyahua o njegovoj inicijativi za rješavanje libanske krize. Jučer, 18. novembra, Macron je ugostio premijera u ostavci Saada Haririja, koji dolazi iz Rijada. Premijer jevrejske države i predsjednik Macron također je govorio o "sporazumu o iranskom nuklearnom programu i nastojanjima Teherana da se uspostavi u Siriji".
Predsjednik Macron je jučer održao telefonske razgovore s nekoliko zapadnih i arapskih lidera, uključujući Donalda Trumpa, radi razgovora o "kako stabilizirati Bliski istok i izgraditi mir". Prema noti koju je objavila Bijela kuća, predsjednik Trump i Macron su se "složili oko potrebe da rade sa saveznicima na suprotstavljanju destabilizirajućim aktivnostima Hezbolaha i Irana u regiji".
Elysée prenosi da je Makron razgovarao telefonom i sa libanonskim šefom države Michelom Aounom, sa svojim egipatskim kolegom Abdelom Fatahom al Sisijem, sa prestolonaslednikom Saudijske Arabije Mohamedom bin Salmanom i sa generalnim sekretarom UN-a. Antonio Guterres.
U središtu razgovora su "situacija na Bliskom istoku i načini za stabilizaciju regiona i izgradnju mira", objašnjava francusko predsjedništvo, ne iznoseći dalje detalje o rezultatima ovih razgovora. Makron će "nastaviti ove razmene sa drugim međunarodnim liderima u narednim danima", dodalo je predsedništvo.
Macron pokušava pronaći rješenje za libansku krizu nakon iznenadne ostavke koju je premijer Hariri najavio 4. novembra dok je boravio u Saudijskoj Arabiji. Odlazeći premijer stigao je u Francusku juče ujutro i najavio povratak u domovinu do srijede, 22. novembra. "Šok" ostavku su mnogi posmatrači protumačili kao novo natezanje konopa između sunita iz Saudijske Arabije, značajnog pristalice Haririja, i šiita iz Irana, saveznika libanonske političke i oružane grupe Hezbolah.
Vlasnik saudijskih i francuskih pasoša, premijer Hariri rekao je iz Rijada da se plaši za svoj život, osuđujući Hezbolahov "stisak" na vladu i politički život u Libanu. U četvrtak, 16. novembra, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je da je Francuska "zabrinuta" zbog iranskih "hegemonijskih iskušenja" na Bliskom istoku, što je izazvalo oštru reakciju Teherana.
Sljedećeg dana, u petak 17., predsjednik Macron je ponovio svoju želju za "dijalogom" s Iranom, koji je zauzvrat optužio Pariz za "pristrasnost" nakon kritika ministra Le Driana. "Iranska reakcija ignoriše francuski stav", odgovorio je Makron. „Francuska održava liniju, a to je da gradi mir, a ne da se miješa u neke nacionalne ili regionalne podjele. Uloga Francuske je da razgovara sa svima. Svi imaju interes da ostanu mirni. Nadamo se da Iran ima manje agresivnu regionalnu strategiju i da može razjasniti svoju raketnu politiku koja se čini nekontroliranom”, rekao je Macron, najavljujući svoju namjeru da posjeti Teheran tokom 2018.
U međuvremenu, hitan sastanak ministara vanjskih poslova Arapske lige koji je zatražila Saudijska Arabija o iranskom "miješanju" u unutrašnje poslove zemalja regiona održava se danas u Kairu. Sastanak se održava u vrijeme jakih tenzija između Rijada i Teherana. Zaljevske zemlje optužuju Iran da potkopava sigurnost arapskih zemalja, posebno u Libanu, Iraku, Jemenu i Siriji, kroz oružane grupe koje finansira Teheran. Prije sastanka, ministri vanjskih poslova Egipta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina – četiri arapske zemlje koje bojkotuju Katar zbog navodne podrške Dohe terorizmu – sastali su se s generalnim sekretarom Arapske lige Ahmedom Aboul Gheitom.