Krajem prošle godine, izaslanik Irana Robert Malley sastao se sa ambasadorom UN-a Amirom Saeidom Iravanijem i koordinatorom Bijele kuće za Bliski istok Brettom McGurkom, koji je otišao u Oman da razgovara sa nuklearnim pregovaračem Alijem Bagheri Kanijem.
Prema WP, prekjučer je vrhovni vođa Khamenei djelimično potvrdio kontakte, rekavši da bi mogao podržati sporazum sa zapadnjacima ako atomska infrastruktura zemlje ostane netaknuta. Prema paktu, Iran bi se obavezao da neće obogaćivati uranijum iznad 60%, zaustavio bi napade svojih saveznika na Amerikance u Siriji i Iraku, proširio bi saradnju sa inspektorima IAEA i neće prodavati balističke rakete Rusiji. Međutim, ne spominje se obaveza da se dronovi (Shahed) neće prodavati Rusiji.
Zauzvrat, SAD bi izbjegle uvođenje novih sankcija, prestale bi zaplijeniti iranske tankere koji izvoze sirovu naftu i ne bi tražili od UN-a i IAEA-e rezolucije protiv Teherana. Kako bi pokazao svoju dobru vjeru, Washington je ovlastio Irak da plati 2,76 milijardi dolara duga Iranu za isporuku energije, a mogao bi osloboditi još 7 milijardi dolara koje duguje Južna Koreja. Novac bi otišao u katarsku banku i mogao bi se koristiti samo za otplatiti dugove Teherana u inostranstvu ili primiti humanitarne zalihe kao što su hrana i lijekovi.
Sporazum nije pravi ugovor, već privremeno rješenje za udaljavanje Irana od postizanja kobnih 90 posto obogaćivanja uranijuma. Prag koji bi nametnuo vojnu intervenciju Sjedinjenim Državama i Izraelu, što bi trebalo izbjegavati s obzirom na rusko-ukrajinsku krizu i tenzije u Indo-Pacifiku.
Prema Times of Israel, Netanyahu je o tome razgovarao s nekim parlamentarcima, rekavši da bi mogao prihvatiti ovaj "mini dogovor". Bivši američki izaslanik za Bliski istok Dennis Ross rekao je da se vrijeme mora kupiti jer Teheran navodno jača odbranu svoje nuklearne infrastrukture.
Pretplatite se na naše novine!