Otkako je napetost između zemalja Perzijskog zaljeva porasla u anti-Dohi smislu, Turska i Iran, kao dva jastreba, bacili su se na Katar kako bi povećali svoj utjecaj u regionu i povećali trgovinske tokove.
Bilo bi nezamislivo prije nekog vremena vidjeti šiitsku zemlju poput Irana kako podržava cilj pretežno sunitske zemlje kao što je Katar. Danas su, međutim, tri nacije, Turska, Iran i Katar i dodao bih i Rusija, pronašli zajednički imenitelj, organizirajući se da se suprotstave embargu kojem su podvrgnuti. Turska je, nakon neuspjelog puča i međunarodne osude svojih represivnih metoda, okrenula svoju međunarodnu politiku za 360° kako bi potaknula međunarodnu zajednicu da prihvati ulazak u EU. Turska, sa svojom novom strategijom, također savija mišiće pred Amerikancima kako bi ih senzibilizirala na manje nepopustljiv stav u odobravanju izručenja turskog politikologa Fetullaha Gulena, za kojeg se vjeruje da je bio organizator neuspjelog puča 15. jula 2016.
Ne treba zanemariti ni približavanje Turske Rusiji sa kojom je uspostavila trgovinske (antiembargo) i vojne odnose. Nedavno je iz Rusije nabavljeno nekoliko prototipova protivraketne baterije S 400, s ciljem da se započne stvarna proizvodnja naprednijih modela u Turskoj.
Sve se to dešava, uprkos tome što je Turska dio NATO-a. Odnosno, brani se ruskim raketnim baterijama, a ne onima koje koriste zemlje NATO-a, šaljući na tavan toliko hvaljenu interoperabilnost sistema naoružanja zemalja NATO-a.
Najnovija ažuriranja
Turska – Katar
Turska nastavlja da pomaže Kataru slanjem osnovnih dobara. Od početka krize koja je 5. juna izbila između Dohe, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina, poslano je više od 100 aviona punih proizvoda, pored tereta sa trgovačkih brodova. Predsjednik Tayyip Erdogan bio je odlučan u definiranju nametnute izolacije kao neke vrste “smrtna kazna, nečovječno postupanje i suprotno islamskim vrijednostima“, i pozvao na dijalog i posredovanje da se odmah preduzmu mjere za mirno rješavanje situacije.
Odobrenje Velike narodne skupštine Turske za slanje trupa u katarsku vojnu bazu, već otvorenu 2015. u ključu protiv ISIS-a, koja trenutno ima 100 vojnika, ali ima kapacitet od 5000 ljudi, uklapa se u ovaj okvir. To je svakako jasna poruka saosjećanja koja podsjeća na solidarnost koju je emir šeik Tamim bin Hamad al-Thani izrazio turskom predsjedniku nakon pokušaja puča od 15. jula.
Međutim, iza čiste diplomatske srdačnosti kriju se dublji razlozi koji se nalaze u ideološkim pozicijama i zajedničkim nacionalnim interesima. Pored ekonomskih podataka koji se sastoje od trgovinskog toka od 424 miliona dolara i uticaja na rast turskog izvoza od 126% od 2011. godine, dvije vlade su se složile u osudi državnog udara koji se dogodio u Egiptu. 2013. dovela je do pada Mohammeda Morsija i obojica su podržavali islamističke grupe u pokušaju svrgavanja režima Bašara Al Asada u Siriji.
Ankara i Doha su također ujedinjene u svom dobronamjernom odnosu prema Teheranu, koji se smatra 'ključnim igračem' u regionalnoj dinamici, suprotno onome što su uspostavili Saudijska Arabija, Emirati i njihovi partneri.
Iran-Katar
Nije slučajno da Iran ubrzava i kontakte sa Dohom. Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif sastao se danas u Dohi sa katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom al Tanijem. Ovo je prva misija šefa iranske diplomatije u emiratu nakon Saudijske Arabije.
Zarif, koji je sinoć stigao u Dohu iz Omana, tokom dana će imati dodatne razgovore s katarskim vlastima, usredsređene na situaciju u Zaljevu i razvoj događaja u Siriji, Iraku i Jemenu. Konflikti i tenzije koje pogađaju ove zemlje pokazuju kontrast između sunitskih i šiitskih snaga, konfesija kojima pripadaju Katar i Iran.
Turska – Iran
Turski i iranski zvaničnici ponovili su da su "dvije zemlje ključne za stabilnost bliskoistočnog regiona". Na kraju jučerašnje posjete načelnika Generalštaba Turske Hulusi Akara Teheranu, teheranski mediji prenijeli su razgovore o saradnji dvije zemlje u vojnoj oblasti. Turski oficir doputovao je u Iran kako bi se pripremio za posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyepa Erdogana koja je zakazana za sutra u Teheranu. Obje zemlje podržavaju "nacionalno jedinstvo Iraka i Sirije" koje prijeti kurdskim separatizmom, i rekle su da su spremne na saradnju "u borbi protiv terorizma. Erdogan će sutra posjetiti Iran, kako je i očekivao šef njegovog kabineta Hulusi Akar. Obraćajući se parlamentu Ankare povodom inauguracije nove zakonodavne godine, šef turske države najavio je svoju sljedeću posjetu Teheranu kako bi razgovarao o regionalnoj krizi izazvanoj kurdskim referendumom 25. septembra. U međuvremenu, Akar je stigao u Teheran kako bi se pripremio za posjetu, predvodeći veliku delegaciju turskih vojnika. Erdogan će zajedno sa svojim iranskim kolegom Hasanom Rohanijem učestvovati na Petom zajedničkom strateškom vijeću na visokom nivou. „Razgovaraćemo o odnosima između Irana i Turske i regionalnim dešavanjima – predvideo je Erdogan prošle nedelje u televizijskom intervjuu. Najdelikatnije pitanje tiče se Iraka i Sirije. Rat protiv terorizma je takođe važan." Erdogan se sastao sa Rohanijem u Ankari početkom septembra na marginama sastanka Organizacije islamske konferencije.
U konačnici, međunarodna scena se radikalno mijenja i definiše se formiranjem više blokova moći. Zabrinjavajuće je, u ovom novom pregledu, moći vidjeti nacije koje su vrlo aktivne u međunarodnoj politici i prije svega odlučne i druge kako uspavani čekaju ko zna šta.
Kao što se vidi, svi planovi su propali i šiiti i suniti sada sarađuju na izgradnji nove zavjese.
by Massimiliano D'Elia