(od Dario Velo (CSF: – Torino) i prof. Pasquale Preziosa (Geopolitika sigurnosti – Cusano Rim) Geopolitika je uporediva sa zdravim razumom, sa zdravim razumom, a ne sa teorijom međunarodnih odnosa, ona vidi svijet ne onakvim kakvim želimo da bude, već onakvim kakav zaista jeste (Pagnini, 2017. ).
“Geopolitika je zdrav razum sljedeće generacije” (Stratfor, Geopolitičke osnove) koji ne samo da opisuje situaciju jedne zemlje, već kroz istragu pokušava predvidjeti šta bi se moglo dogoditi.
Prognoze prožimaju sva društva. Postoje četiri glavne poluge moći koje mogu dati sigurnost jednoj naciji: diplomatija, informacije, vojna komponenta i ekonomija (DIME).
Među četiri poluge nacionalne moći"ekonomski uslovi su najvažniji” (Will Durant, 1935). Da nema sigurnosti kontinuiteta ishrane nacije, inteligencija njenih građana bi se fokusirala na individualni opstanak sa padom postignutog civilizacijskog stanja.
Pretplatite se na bilten PRP kanala
Zdrava ekonomija finansira sve što doprinosi sigurnosti. Nacionalna bezbednost je, dakle, neraskidivo povezana sa njenom ekonomijom. Postoji istorijska epizoda koja potvrđuje ovu viziju. Jean Monnet na početku Drugog svetskog rata pripremao je za svog prijatelja FD Roosevelt strateški dokument, koji opisuje kako bi Sjedinjene Države mogle dobiti rat.
Strategija koju je predložio Monnet uvjerila je Ruzvelta i pokazala se kao temeljni pobjednički izbor. Pokazalo je kako američki ekonomsko-industrijski sistem učiniti oružjem za poraz nacista. Dokument koji se istopil ekonomija, politika, naučni i proizvodni kapaciteti.
Tehnologija i finansiranje istraživanja veliki su dio geopolitike jer su oboje pokretači razvoja kako civilne tako i vojne nacionalne industrije.
Ekonomija jedne zemlje je krajnji proizvod konvergencije različitih faktora kao što su:inovacije, nauka, tehnologija, ljudski kapital, kvalitet škola za obuku ljudskih resursa, imigraciona politika, fiskalna i industrijska politika.
Svaka nacija mora se suočiti s prilikama koje postoje i ograničenjima koja se moraju poštovati u svojim izborima.
Kombinacija ovih uslova određuje potencijalnu stopu po kojoj ekonomija može napredovati.
Intenzitet konkurencije utiče na ostvarivanje ovog potencijala. (Michael E. Porter, 1998).
Očuvanje konkurencije je stalni izazov, a intenzitet konkurencije podstiče prosperitet nacije. To je ekonomski poredak zapadnih zemalja zasnovan na inovativnosti, konkurenciji i priznavanju postignutih rezultata.
Konkurencija za moć je uvijek bila podstaknuta dominacijom najboljih tehnologija.
Nove disruptivne tehnologije pružaju priliku za novu eru inovacija i poboljšanu produktivnost u svim industrijama; ovaj napredak može biti bez presedana u industrijskoj istoriji.
Digitalno doba
U digitalnom dobu u kojem živimo, sigurnost podataka i sajber sigurnost predstavljaju nove faktore koji doprinose određivanju nacionalne sigurnosti.
Novi virtuelni svijet je kao i uvijek dodat stvarnom. Naučni napredak ne napreduje linearno već eksponencijalno.
Tekuća konkurencija između nacija sve se više zasniva na intenzitetu proizvedenog znanja koje može revolucionirati tehnološko polje (to neće biti tehnološko prilagođavanje već tehnološka revolucija).
Nalazimo se na vratima nastajuće sposobnosti Umjetnička inteligencija to zajedno sa machine Learning oni će restrukturirati sve procese koji su doveli svijet do civilizacije (Hartley, Jobson, 2021).
Umjetna inteligencija bila je glavno otkriće nove ere. Vještačka inteligencija je u stanju da učini ljudsku inteligenciju moćnijom i produktivnijom (Barrat, 2013), dajući tako veću brzinu učenja i posljedično kognitivnu superiornost pojedinaca i sistema zemlje.
La Nacionalna sigurnost u digitalnom dobu ono je usidreno za razvojne kapacitete vještačke inteligencije u različitim faktorima koji se spajaju u podržavanju ekonomije zemlje čineći njenu industrijsku bazu konkurentnom kako bi pružili dovoljan nivo fizičke i ekonomske sigurnosti naciji.
Digitalno doba stoga će to biti revolucionarno za sigurnost zemalja, jer će moći da poboljša kognitivno polje uopšte, predviđanja zasnovana na verovatnoći (Silver, 2012), snize nivo našeg neznanja (Sloman & Fernback, 2017) i stoga imaju pozitivne efekte na ekonomsku sigurnost.
Nasuprot tome, digitalno doba kroz nova nauka o ubeđivanju (posebni oblik komunikacije) ima mogućnost djelovanja, više nego jučer, na društveno tkivo za biti u stanju da ga dezorijentira u ključnim vrednosnim strukturama nacije: utičemo na sadašnjost da bismo postigli rezultate u budućnosti.
"Javno dostupne informacije su sada najveće obavještajno sredstvo
koje bismo mogli da ostvarimo” (Pjevačica $ Brooking, 2018). *
U svijetu koji karakterizira ubrzanje promjena, sukobi postaju sve složeniji; shodno tome nacionalna sigurnost također poprima iste karakteristike složenosti.
Sigurnost u digitalnom dobu uvijek će biti funkcija odbrambenih sposobnosti od vanjskih fizičkih i virtualnih napada i unutrašnje sigurnosti nacije, ali će se ekonomski i vrijednosni parametri mijenjati u zavisnosti od sposobnosti nacije da se prilagodi ili ne prilagodi novim kognitivnim alatima za stvoriti, s jedne strane, inovacije, nauku i tehnologiju za stvaranje veće produktivnosti, s druge da ojačaju ili ne nacionalnu vrijednost veze.
Evolucija je proizvod i informatičke konkurencije i saradnje.
*Ovaj novi raspored taksonomije inteligencije je očigledno relevantan za sve ekosisteme učenja, uključujući obrazovanje i propagandu. Kontrola procesa dezinformacija može se postići samo poznavanjem autora, članaka, glasina, slika, izdavača i platformi.
izvor Airpress