Opasna kineska vježba u blizini Tajvana. Japan: "naša ekskluzivna ekonomska zona prekršena"

   

Nakon posjete Nancy Pelosi Tajvanu, Kina nije stajala prekriženih ruku, organizirajući masivnu vojnu vježbu u blizini ostrva u kojoj će do nedjelje uveče doći do lansiranja balističkih projektila, preleta borbenih aviona i taktičkih kretanja ratnih brodova. Sklonost prema svjetskom javnom mnjenju o tome šta bi Peking mogao primijeniti ako želi zauzeti Tajvan.

Konvencionalni raketni napad počeo je juče oko podneva u vodama istočno od Tajvana.

Narodnooslobodilačka vojska (PLA), opoziva "kontrola pomorstva i zračnog prostora na istočnoj obali”, prenio je u popodnevnim satima uspjeh aktivnosti lansiranja koje je "precizno pogađaju sve mete”, pukovnik Shi Yi, glasnogovornik Istočne pozorišne komande PLA, stvorene 2016. da kontroliše ostrvo, uvjerava se u bilješci.

Tajvan rekao je da je ispaljeno više raketa i 11 balističkih projektila Dongfeng class (možda Df-15 i 17) “u različitim serijama”, osuđujući vježbe kao “iracionalne akcije koje narušavaju regionalni mir“, ali i osiguravanje da vojska Tajpeja “odmah je shvatila dinamiku lansiranja, aktivirala povezane sisteme odbrane i ojačala borbenu gotovost".

Uveče je napetost rasla. Il Japan izvijestio je da je 5 od devet projektila koje su otkrili njegovi sistemi završilo u njegovoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, što je navelo ministra vanjskih poslova Yoshimasa Hayashi da traže "trenutnu" obustavu rada. Bio je to prvi slučaj te vrste, pojasnio je ministar odbrane Nobuo Kishi: "ovo – naveo je na brifingu – to je ozbiljno pitanje koje se tiče nacionalne sigurnosti naše zemlje i naroda“.

Alarmantna stvar je da su četiri od pet balističkih projektilaVjeruje se da su letjeli iznad glavnog ostrva Tajvana", na osnovu mapa i koordinata putanje koje je objavilo ministarstvo: kocka, kasnije potvrđena od Tajpeja, koja bi mogla dovesti do konkretnih scenarija eskalacije.

La Kina, prema njegovom iskazu, poslana preko sto boraca, bombarderi i drugih vojnih aviona u manevarskim područjima (22 mlažnjaka su prešla srednju liniju moreuza). Dok je više od 10 razarača i fregata vršilo zajedničku blokadu, patrolu uzbune i izviđanje, dok je nosač aviona Liaoning vratio se u luku Qingdao u srijedu.

Pentagon i vojni analitičari ne strahuju od invazije jer vjeruju da Peking još nije spreman. Hipoteza bi tada mogla biti hipoteza a pomorska i vazdušna blokada. Drugim riječima, stanje stalnog pritiska na ostrvo, uključujući vojne manevre koji bi postali rutinski, ekonomski bojkot (koji utiče na trgovinu ostrva sa spoljnim svetom), povećanje sajber napada koji su se već umnožili poslednjih dana na predsedničku kancelariju i vladine stranice.

Posljednja poluga bi bila diplomatska, čije su se konture danas nametnule: cijeli medijski sistem, diplomatska mreža i brojni nalozi na društvenim mrežama na mandarinskom podržali su tumačenje SAD-a kao odgovornih za krizu i pokušaj promjene status quo.

"SAD su izazvale nevolje, krizu i nastavljaju da povećavaju tenzije", zagrmio je ministar vanjskih poslova Wang Yi, komentarišući oštrim tonovima zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova G7 koji su u srijedu zatražili od Pekinga da izbjegne "agresivne vojne aktivnosti"za rizik od a"nepotrebna eskalacija"i od"nemojte jednostrano silom mijenjati status quo”.

Wang je u Pnom Penu na ministarskom samitu Asean-a otkazao bilateralni sastanak sa Hayashijem, koji se, zauzvrat, sastao s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, osudivši kineske akcije. Zemlje ASEAN-a izrazile su zabrinutost zbog rizika od sukoba. U Pekingu je, međutim, Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo ambasadore zemalja G7 - uključujući Italiju - i EU kako bi izrazili svoje veliko razočarenje izjavom.

Predsednik Xi Jinping priprema se za XX kongres Komunističke partije koji bi mu na jesen trebao povjeriti PCC na još pet godina tokom kojih će pronaći rješenje za Tajvan, "neotuđivi" dio Kine.

Kineska narodna armija

Narodnooslobodilačka vojska raspoređuje preko milion kopnenih vojnika, u poređenju sa 100 hiljada vojnika koji brane ostrvo. Nova vojna doktrina koncentrirala je svoje napore na specijalne snage koje mogu lako izvesti iznenadno sletanje sa 35 ljudi obučenih poput američkih mornaričkih foka. To su brigade opremljene brzim i svestranim vozilima kao što su letjelice, pokrivene zračnim snagama i helikopterskom artiljerijom.

Vještačka ostrva, piše Corsera, izgrađena u Južnom kineskom moru su utvrđena i nanijela bi ozbiljne gubitke američkoj mornarici koja bi došla u pomoć Tajvancima. Peking je razvio hipersonični projektil Dongfeng DF-17 poznat kao "ubica nosača aviona" zbog svoje navodne sposobnosti da probije odbranu nosača aviona.

Marine. 133 kineska broda protiv 26 tajvanskih; 52 podmornice protiv 2; 86 raketnih patrolnih čamaca protiv 44.

Aeronautika. Kinesko ratno vazduhoplovstvo ima 1950 borbenih i bombarderskih aviona naspram tajvanskih 478.

Unatoč rasporedu snaga, postoji samo dvanaest plaža koje se mogu iskoristiti za moguće iskrcavanje velikih razmjera. Tajvansku obalu čine litice visoke između 300 i 600 metara.

Analitičari se upuštaju u neke taktičke hipoteze koje bi Peking mogao iskoristiti. Kina bi mogla da pošalje Tajpej u potpuni mrak kroz sajber napade na električnu mrežu i centre za komandu i kontrolu. Tada bi na red došli upadi zračno-desantnih trupa uz podršku bombardovanja i lansiranja projektila na tajvanske baze.

Direktor CIA-e kaže da je Xi Jinping bio uznemiren razvojem rata u Ukrajini na terenu. William Burns je uvjeren da kineski predsjednik pravi nove kalkulacije za Tajvan. CIA ne vjeruje da je ukrajinski otpor protiv navodne ruske prekomjerne moći umanjio odlučnost Pekinga da ponovo ujedini Tajvan, ona samo zamišlja da se vrijeme i metode djelovanja revidiraju u svjetlu ukrajinske lekcije.

Kategorija: EVIDENCE 1, SVIJET
Tagovi: , ,