Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je poslao još jedan video da razgovara sa svojim narodom: „Crno more će biti bezbedno i ponovo naše, sve će se obnoviti, Rusija nema dovoljno projektila da slomi volju Ukrajinaca za životom“. U međuvremenu, kijevski parlament zabranio je uvoz ruskih i bjeloruskih knjiga i novina u separatističke republike Donbasa. Ista stvar za muziku, koncerte i filmove ruskih autora. Jedini dozvoljeni ruski umjetnici su oni koji javno osuđuju invaziju na zemlju.
Osim političkih fraza i postupaka Zelenskog, realnost na terenu priča drugu priču, težu i složeniju. U Donbasu postoji opasnost od opkoljavanja ukrajinskih trupa. Iz Mikolajeva se pokušavaju potiskivati da se Herson otme od Rusa. Od Zaporožja su se ukrajinski artiljerijski položaji pomerili desetak kilometara južnije, prema Melitopolju, dolazeći u sukob sa ruskom odbranom, zahvaljujući NATO topovima kalibra 155 mm većeg dometa od onih koji su Rusima na raspolaganju u tom području.
Na istoku, ruski projektili bi uništili tovar zapadnog oružja i postoji rizik da će se Harkov, drugi grad u zemlji, vratiti ruskom bombardovanju.
Četiri otvorena fronta. Na jugozapadu između Nikolajeva i Hersona, na jugu između Zaporožja i Melitopolja, na jugoistoku u Donbasu i na istoku između Hersona i ruske granice. Razliku čine topovi većeg dometa. To je postao pozicijski rat u kojem će pobijediti onaj s najviše ljudi i sredstava.
Generalni sekretar Atlantskog saveza, Jens Stoltenberg, rekao je u intervjuu za njemačke novine mora se pripremiti na činjenicu da bi rat mogao trajati godinama. NATO tvrdi da bi snabdijevanje ukrajinske vojske modernim oružjem zapravo moglo omogućiti Kijevu da oslobodi Donbas. Stoltenberg: “iako je trošak visok iu vojnom iu civilnom smislu zbog cijene energije i hrane, moramo nastaviti da podržavamo Ukrajinu".
Britanski premijer je na istoj talasnoj dužini Boris Johnson: "Ukrajina mora dobiti oružje, municiju i obuku brže od osvajača".
Evropska unija spremna da isporuči novo oružje
Od 27 čelnika EU bit će zatraženo da potpišu obavezu da isporuče više oružja na Evropskom vijeću koje počinje sljedećeg četvrtka. Italijan Mario Draghi trebalo bi da potpiše novi dokument koji bi, osim što će Ukrajini obezbijediti novo oružje, mogao povećati iznos posvećen vojnoj podršci Kijevu u okviru fonda pod nazivom European Peace Facility, sa 2 na 2,5 milijardi eura. Fond kojim se šalje oružje u Ukrajinu prvi put je aktiviran 28. februara, sa tranšom od 500 miliona evra. Druga tranša u istom iznosu potom je odobrena 23. marta, treća 13. aprila i četvrta 24. maja, čime je ukupna alokacija povećana na dvije milijarde. Do danas, Evropski fond za mir ima ukupan budžet od 5 milijardi koji služi za pokrivanje perioda 2021-2027.
Među državama EU postoji saglasnost o slanju novog naoružanja, dok postoje određena neslaganja oko potrebe povećanja izdvajanja iz pomenutog fonda. Njemačka, Austrija i Malta su, naime, pokazale veliko nepovjerenje u pogledu potrebe za dodatnim sredstvima.
Međutim, u nacrtu zaključaka Evropskog vijeća nema pozivanja na potrebu postizanja mira ili prekida vatre, kao što je Italija bezuspješno tražila na samitu u maju. Poruka Rusiji je, međutim, jasna i ne ostavlja prostora za kompromis: “Evropsko vijeće oštro osuđuje neselektivne napade Rusije na civilno stanovništvo i civilnu infrastrukturu i poziva Rusiju da odmah i bezuslovno povuče sve svoje trupe i vojnu opremu sa cijele teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.