(Autor: Francesco Matera) Subsaharske migracije usko su povezane s krizom u Nigeru nakon državnog udara od 26. jula. Italijanska vlada je veoma zabrinuta jer bi rat u Nigeru mogao zapaliti Sahel, povećavajući priliv migranata na nepredvidiv i nekontrolisan način. Niger je važan jer zauzima stratešku poziciju u pogledu migratornih ruta, kao privilegovani tranzitni koridor prema Libiji i platforma za projekciju - zajedno sa Tunisom - prema Italiji.
U prvih sedam mjeseci 2023. godine, prema podacima koje je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, stigli su afričkom rutom 64675 migranata, više nego dvostruko u odnosu na isti period u 2022. koji je zabilježio 30562 Dolasci. Reakcija italijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija u La Stampi bila je rječita: “Problem novog talasa imigranata već je realnost.”
Svakim danom, ako se ne postigne strukturiraniji sporazum, situacija se pogoršava, a ako bi izbio rat u Nigeru, to će biti katastrofa u kojoj će stabilnost italijanskog sistema prijema najviše patiti.
Niger je u potpunosti ušao u strategiju Evropske unije za kontrolu tokova nakon samita u Valeti (Malta) u novembru 2015. Nakon intervencije Brisela, vlasti Niameya implementirale su niz mjera koje imaju za cilj da ograniče pristup migranata sjevernoj granici sa Libija. Od 2017. su također zaustavili tok koji dolazi iz Agadeza koji je vremenom postao raskrsnica za migrante koji se spremaju prijeći Saharu. U tu svrhu, glavni arhitekta ovog plana zadržavanja, tadašnji ministar unutrašnjih poslova – izvjesni Mohamed Bazoum – odlučio da s najvećom oštrinom primijeni zakon iz 2015. koji kažnjava ilegalnu trgovinu migrantima.
Nakon ovih mjera, kako piše Le Monde, građani Senegala, Obale Slonovače, Malija i Nigerije morali su se suočiti s nizom birokratskih zadataka kako bi došli do Agadeza, većinom kršeći pravila o slobodnom kretanju koje je uspostavila Ekonomska zajednica Zapada. Afričke države (ECOWAS).
Cijena novih mjera koje je željela EU, a koje je tada implementirala nigerijska vlada, efektivno je suprotstavila krijumčarenju graničnih krijumčara koji je predstavljao važan izvor prihoda za cijeli sjever Nigera. Oaza Agadeza, kroz kroz koju je 2016. prošlo skoro 333.000 migranata za Alžir i Libiju, dugo je napredovala zahvaljujući živahnoj migrantskoj ekonomiji. Grad Agadez je bio kapija saharske pustinje, gdje su konvoji 4x4 vozila i kamiona bili upregnuti za saharsku odiseju. Grad je vrvio pružateljima „migracionih usluga“ – kriminaliziranih preko noći – koji su smjestili, hranili, opremali i prevozili migrante.
Godine 2010., rođenje ove aktivnosti vezane za migracije došlo je u pravo vrijeme da se kompenzira kolaps turizma, nakon pobuna Tuarega (1990-1997 i 2007-2009). Iznenadno suzbijanje krijumčarskih mreža podstaklo je lokalne tenzije i potkopalo delikatnu političku i etničku ravnotežu koja je omogućila Niameyu da umiri iredentističke zahtjeve Tuarega. Svjesna opasnosti, Vlada je to povjerila Mahamadou Abou Tarka, predsjednik Visokog tijela za izgradnju mira ima zadatak da nadgleda profesionalnu prekvalifikaciju bivših krijumčara – koji se sada nazivaju “migracioni akteri” – zahvaljujući sredstvima EU. Misija puna zamki i frustracija, jer nove poslove nije bilo lako pronaći i bili su neisplativi u odnosu na nadoknade od trgovine migrantima.
Otuda otpornost mreža trgovine ljudima, koje su još uvijek aktivne iako su diskretnije. “Protok migranata se smanjio, ali mreže zaobilaze Agadez“, kaže za Le Monde Amadou Moussa Zaki, sudija za prekršaje i bivši tužilac Agadeza. Nove rute izbjegavaju pretjerano kontrolirane glavne puteve koji vode do graničnih prijelaza Toummo (u Libiji) i Assamakka (na granici s Alžirom), 1150 odnosno 418 kilometara od Agadeza, i umjesto toga idu sporednim saharskim putevima, koje je nemoguće pratiti.
Ova preraspodjela ruta objašnjava zašto je broj migranata koji iz Nigera stižu u Alžir i Libiju ponovo počeo da raste: 8.800 u februaru 2023., prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u poređenju sa mjesečnim prosjekom od 5.400 u 2017. godini. , još smo daleko od vrhunca od 2.700 mjesečnih prelazaka u 2016. godini, ali skok je tu, što pokazuje krhkost dobitaka postignutih zahvaljujući pritisku EU.
Prema IOM-u, 2014 ljudi koji su prolazili kroz pustinju Saharu umrlo je ili nestalo od 5.600. Nesigurnost kojoj su migranti izloženi poprimila je novu dimenziju s politikom protjerivanja koju vode vlasti u Alžiru. Prema mreži Alarme Phone Sahara, oni su od početka godine poslali 2.000 migranata nazad u Niger
Dok je perspektiva vojne operacije u Nigeru da se zemlja vrati na čelo izabranog predsjednika Mohamed Bazoum čini se da ustupi mjesto nastavku pregovora, vojska na vlasti u Niameyu u ponedjeljak je razgovarala s američkim izaslanikom Viktorijom Nuland. Razgovori su bili "ponekad prilično teški", rekao je diplomata, koji nije mogao da se sastane ni sa šefom hunte ni sa svrgnutim predsednikom. “Diplomatija je najbolji način za rješavanje situacije“, insistirao je u ponedjeljak američki državni sekretar Antony trepnu. Sastanak šefova država regiona biće održan u četvrtak u Abudži, glavnom gradu Nigerije.
Pretplatite se na naše novine!