(autor Davide D'Amico, član Upravnog odbora AIDR-a i direktor Ministarstva obrazovanja) Plan oporavka predstavlja, kao što svi do sada znamo, veliku priliku za našu zemlju, 210 milijardi eura za ponovno pokretanje razvoja i ekonomije . Kao što sam više puta rekao i podvukao ne samo ja, već i mnogi moji kolege menadžeri, postoje rizici vezani za implementaciju i implementaciju konačnog plana koji će biti pokrenut.
Da, jer kako god stvari išle, mijenjao se plan oporavka ili ne, uvijek ostaje najkompleksnije pitanje kako će ga uprave provesti u praksi. U tu svrhu potrebno je podijeliti dva prijedloga. Prvi se odnosi na kreiranje digitalnog sistema za upravljanje projektima, sa upravljačkom kontrolnom tablom koja omogućava praćenje relativnog statusa implementacije, takođe od strane građana, a samim tim i od strane svih, uključujući i EU, u bilo kom trenutku.
U praksi koristite alate za digitalno upravljanje koji povećavaju produktivnost i smanjuju vrijeme i troškove za preduzeća i građane i promiču transparentnost.
Transparentnost je također važan faktor koji treba zaštititi jer također omogućava „zdravu konkurenciju“ između uključenih javnih uprava i predstavlja alat koji bi Komisija EU mogla visoko cijeniti.
Stoga bi trebalo implementirati kontrolnu tablu sa grafikonima i indikatorima, kako bi se stalno računala ne samo potrošnja, već i povezani rezultati i uticaj usvojenih reformi.
Važno je da se radi o jednostavnom sistemu, koji se stalno ažurira i pre svega uključuje reference koje se odnose na menadžere projekata. Drugo pitanje, koje ne treba potcijeniti, tiče se činjenice da plan oporavka može predstavljati važan momenat u kulturnoj promjeni menadžmenta i javne uprave.
Zapravo, nakon pažljive analize, ovaj alat se može efikasno povezati sa planom učinka, u kojem strateški, operativni ciljevi, rezultati, ciljevi i prekretnice moraju biti vrlo izazovni, realni i iznad svega mjerljivi. Stoga imamo veliku priliku da iskoristimo ovu priliku da promijenimo kulturu i logiku koja je u osnovi definicije plana učinka, sistema koji se danas još uvijek prečesto čini formalnim i sa ciljevima „ponekad“ u zoni udobnosti za upravljanje.
I ne samo to, već plan oporavka predstavlja trenutak u kojem je moguće širiti koncept projekta unutar javnih uprava, koji se još uvijek ne primjenjuje efikasno u aktivnostima javnih kancelarija i ograničen je samo na onaj funkcionalni dio koji se oduvijek bavio sa evropskim projektima i ICT projektima.
U ovom novom scenariju, transverzalnost plana oporavka znači da je uključen veliki dio funkcija javne uprave, a to znači ekstenzivnu uključenost osoblja u ne samo procesnu, već i projektnu logiku.
Plan oporavka može podstaći posebnu pažnju na sistem rada javnih uprava.
Osim konačnog nacrta plana oporavka, stoga zamišljam plan oporavka koji predstavlja odličan plan za učinak naše zemlje, sa alatima za digitalno upravljanje koji povećavaju produktivnost i smanjuju troškove i vrijeme za građane i poduzeća, koji promoviraju praćenje u realnom vremenu preduzetih radnji i koje poštuju pravila transparentnosti, sve sa dirigentima i stručnim kapitalom adekvatnim za izazove u naredne tri godine. Sretno nam svima sa implementacijom!