“Sigurnosna saradnja na Zapadnom Balkanu – izazovi i pouke od pandemije do rata u Ukrajini”
Više od 70 govornika iz 40 zemalja i preko stotinu sektorskih stručnjaka učestvovalo je na 17. Godišnjoj regionalnoj (džambo) bezbednosnoj koordinacionoj konferenciji u Rimu, 18. i 7. novembra, u okviru bilateralne saradnje Visoke policijske škole sa zemljama Zapadnog Balkana.
Na konferenciji, koju su organizovali Služba za međunarodne odnose Kancelarije za koordinaciju i planiranje policijskih snaga MUP-a, zajedno sa Savetom za regionalnu saradnju i Ministarstvom spoljnih poslova i međunarodne saradnje, učestvovali su brojni nacionalni organi i balkanskih zemalja kao i predstavnici velikih međunarodnih organizacija.
Konferencija se razvijala oko vrućih tema sektora bezbjednosti koje su najviše zanimale i još uvijek interesuju region Balkana i EU, s fokusom na aktivnosti koje sprovode svi akteri koji su uključeni u događaj i koje provode, u različitim kapacitetima, u tom području i o mogućim interakcijama.
Otvaranje sjednice, koju je otvorio zamjenik generalnog direktora javne sigurnosti zadužen za koordinaciju i planiranje, župan Stefano GAMBACURTA, zajedno sa generalnim sekretarom Vijeća za regionalnu saradnju Majlindom BREGU i generalnim direktorom za Evropu i međunarodnu trgovinsku politiku, min. Plen. Vincenzo CELESTE, predstavljao je temeljni trenutak horske refleksije. Prilika da još jednom posvjedočimo o volji Italije i zemalja Zapadnog Balkana da žele da budu zajednička referentna tačka za definisanje bezbjednosnih procesa koji gledaju na težnju ka stabilnosti i zakonitosti sa balkanskim zemljama, kroz jedinstvena i strukturirana vizija referentnih alata i modela koji će se koristiti za postizanje zajedničkih ciljeva.
Otuda i potreba da se formulišu kolektivni odgovori na aktuelne bezbednosne pretnje takođe i pre svega kroz pokretanje strateškog partnerstva sa EU i da se pronađu nove strategije odgovora na aktuelne izazove skretanjem pažnje na međusobnu povezanost tri osnovna elementa: bezbednosti, stabilnosti i prosperiteta.
Međutim, pravi osnovni posao događaja bilo je animirano učešće moderatora i skoro 70 italijanskih i stranih govornika koji su, dijeleći svoje znanje, bili pravi protagonisti simpozijuma.
Dnevni red, podeljen na pet tehničkih panela, kojima predsedava direktor Službe za međunarodne odnose, viši izvršni direktor Državne policije, Eufemija ESPOSITO i direktor Političke kancelarije Saveta za regionalnu saradnju, ambasador Amer KAPETANOVIĆ, zajedno sa moderatori, stručni sektor, pokrivali su upravljanje kritičnim događajima, radikalizaciju, nasilni ekstremizam i terorizam, kao i transnacionalni organizovani kriminal, neregularnu imigraciju i sajber kriminal.
Konkretnije, u rješavanju delikatnog pitanja energetske krize kao direktne derivacije rusko-ukrajinskog rata, dogovorena je odgovarajuća definicija zajedničkih, djelotvornih i efikasnih strategija, usmjerenih na zaustavljanje vakuuma stvorenog ovim vanrednim događajima u koje su organizovani kriminal ostvaruje najveći profit. Tri nove konceptualne strategije su takođe zacrtane u pristupu bezbednosti: „zelena“, u smislu da je neophodno biti osetljiviji na klimatske promene i njihov uticaj na bezbednost; "pametno" sprovođenjem akcija koje imaju za cilj garantovanje čvrste energetske bezbednosti i stabilnosti zemalja, u krajnjoj liniji, "inovativne".
Sjednica posvećena radikalizaciji, nasilnom ekstremizmu i terorizmu zabilježila je mnogo tačaka konvergencije, prije svega u pogledu aktivnosti na prevenciji i suprotstavljanju radikalizacije. Govornici su se složili u konstataciji kako su trenutne terorističke prijetnje pogoršane rusko-ukrajinskim sukobom i pandemijom koje su doprinijele, svaka na svoj način, ubrzanju potrebe za usvajanjem odgovarajućih mjera za zaštitu naših sigurnosnih sistema, kroz razvoj integrisanih programa između različitih institucija iu saradnji sa različitim državama.
U ovoj panorami, takođe na strani transnacionalnog organizovanog kriminala, istaknuta je fluktuirajuća dinamika u glavnim interesnim sektorima kao što su trgovina drogom, oružjem i ljudskim bićima. Među glavnim izazovima identifikovani su sljedeći: sve veća upotreba migratornih ruta za ilegalnu trgovinu; pojava takozvane južne rute u trgovini drogom iz Afrike u zemlje Balkana i, na kraju, novo zabrinjavajuće tržište za metamfetamine i, posebno, za ilegalnu upotrebu njegovog prekursora, efedrina.
Kada je u pitanju saradnja, izazovi i ciljevi u borbi protiv ilegalne imigracije u zemljama Zapadnog Balkana, naglašeno je značajno povećanje iregularnih migratornih tokova kroz balkansku rutu zabilježeno ove godine. Neizvjesna posljedica rata u Ukrajini koja nastavlja da opterećuje sisteme prijema i upravljanja granicama i imigracije Zapadnog Balkana. Konvergentni stavovi o potrebi sve bliže saradnje između zemalja porekla, tranzita i odredišta tokova, u cilju zajedničkog i odgovornog pristupa zajedničkim izazovima sa kojima se suočavaju države članice Evropske unije i partneri Zapadnog Balkana pozvan u lice.
Čak i sajber prijetnja nameće neophodno usvajanje strategija usmjerenih na suzbijanje sve tehnološki naprednijih i transnacionalnih napada. U tom smislu, svi stručnjaci u sektoru prepoznali su potrebu za aktiviranjem javno-privatnih sinergija i saradnje. Saradnja, dakle, koja počinje od policijske saradnje, ali koja takođe uključuje saradnju sa privatnim sektorom i sa akademskim i istraživačkim svijetom u smislu izgradnje kapaciteta, ranog upozoravanja i razmjene informacija. S obzirom na to da i Evropska unija mora odigrati svoju ulogu zadržavanjem pozitivnog i proaktivnog pristupa prema zemljama zapadnog Balkana, regionalni stručnjaci su istakli hitnu potrebu da se nastavi sa usklađivanjem nacionalnih regulatornih okvira, razmjenom iskustava dobre prakse, obuka osoblja, stvaranje međusobno povezanih baza podataka koje mogu ubrzati razmjenu informacija i istrage i podstaći izvođenje zajedničkih operativnih aktivnosti.