Bisciglia (Aidr): promocija digitalne kulture u zdravstvenom sektoru je ključna
(autor Andrea Bisciglia, voditeljica Aidr Digital Health Observatory) Pandemija je sa sobom donijela poremećaj u organizaciji rada čak i na odjelu. Od telemedicine, do implementacije sistema umjetne inteligencije, do daljinskog nadzora. Digitalna zdravstvena zaštita pokazala se kao mnogo više od podrške zdravstvenim radnicima, donoseći stvarnu korist u jednom od najkritičnijih trenutaka u novijoj istoriji. Iako često sazrijeva u hitnim slučajevima u mnogim kontekstima, digitalna revolucija na odjelu omogućila je bijelim mantilima i operaterima da mogu garantovati njegu i pomoć kontinuirano i uz apsolutnu sigurnost. Prvi podaci koji se odnose na implementaciju digitalnih sistema u zdravstvenom sektoru više su nego ohrabrujući: 37% zdravstvenih ustanova eksperimentira sa Tele-monitoringom, bilo je 27% u 2019. i 35% Tele-posjeta (15% u 2019.) .
Osim telemedicine, za koju se prisjećamo da je nedavno ušla u usluge Nacionalne zdravstvene službe, digitalna revolucija u zdravstvenom sektoru može donijeti brojne koristi ne samo u fazi daljinskog nadzora, već i u dijagnostici. Danas, pristup naprednim sistemima za analizu podataka, takođe zasnovanim na tehnikama umjetne inteligencije (mašinsko učenje i računarski vid, samo da navedemo par), takođe putem oblaka, omogućava istraživačima i ljekarima da ubrzaju i poboljšaju vještine dijagnostikovanja, sa boljim rezultatima - shodno tome - i u smislu prevencije i sa stanovišta liječenja
Sa stajališta prevencije, kao i sa stanovišta praćenja njege i odgovora pacijenata, takozvano Mobile Digital Health (također nazvano mHealth) uključuje mobilne aplikacije i IoT uređaje (na primjer nosive uređaje poput narukvica, pametnih satova , zakrpe i "pametne" tkanine itd.) s ciljem olakšavanja daljinske dijagnoze i liječenja. IoT aplikacije i sustavi olakšavaju prikupljanje korisnih podataka za praćenje zdravlja, kako je spomenuto, u preventivnom ključu i gdje je potrebno kontrolirati i upravljati putem liječenja, rehabilitacije ili pomoći.
Povećanje dostupnih podataka i naprednih sistema analize tada otvara vrata personaliziranoj medicini
- 55% smanjenja ponovnog prijema u bolnicu;
- 61% smanjenje posjeta hitnoj pomoći;
- 55% smanjenje konsultacija porodičnog ljekara;
- 85% smanjenje hitnih epizoda;
- Smanjenje broja dana hospitalizacije za 45%.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, potrebno je zapamtiti upozorenje koje je izdala SZO, svjetsko stanovništvo stari, ali najugroženiji možda neće dobiti odgovarajuću zdravstvenu njegu zbog nedostatka osoblja na odjelu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), 2035. godine doći će do globalnog deficita od oko 12,9 miliona kvalificiranih zdravstvenih radnika u svijetu, s negativnim posljedicama i utjecajima, posebno u zemljama s niskim prihodima. Iz ove perspektive, digitalno zdravlje moglo bi predstavljati snažan faktor koji omogućava poboljšanje zdravstvenih uslova i pristupa zdravstvenim uslugama u ovim zajednicama, kao i na udaljenim lokacijama daleko od velegradskih gradova ili mjesta s malo zdravstvenih ustanova. Ulaganje u širenje digitalne kulture stoga znači promicanje novog modela zdravstvene zaštite u kojem tehnologija može koristiti zdravstvenim radnicima i pacijentima.