Rusija e Ukrajina proizvodi samo trećinu svjetske pšenice i ječma, ali se najveći dio prodaje u afričke zemlje, koje od njih uvoze 40% svojih potreba, dok Ruanda, Tanzanija e Senegal dostići 60%.Egipat do 80%. Blokada žitarica koštala je Kijev 11% BDP-a, dok je ceo sektor za Moskvu vredan samo 5%. Prošlog mjeseca, prema AGFlow-u, ukrajinski izvoz žitarica smanjen je za 32%, dok je ruski porastao za 18%, što je u blagajnu Federacije donijelo 1,9 milijardi dolara.
predsjednik Afričke unije, Macky Sall bio je u Sočiju, u rezidenciji lidera Kremlja Vladimir Putin. Dobio je uvjeravanja da će pšenična kriza biti riješena u roku od 3-5 sedmica.
Međutim, afričke države, rekao je Sall, nisu samo zabrinute zbog blokade izvoza pšenice iz Ukrajine koju je nametnuo Kremlj, već i iznad svega od isključenja ruskih banaka iz Swift sistema za međubankarske transakcije. Ova sankcija, zapravo, ne samo da šteti Moskvi, već dovodi u opasnost sva plaćanja, a time i mogućnost da afričke države kupuju žitarice od Rusije.
Sall zatim se prisjetio podataka o FAO o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu 2020. godine: brojke su pokazale da 282 miliona ljudi, više od trećine pothranjenih pojedinaca u svijetu, živi u Africi. Ovome moramo dodati još 46 miliona Afrikanaca koji su u opasnosti od gladi i neuhranjenosti zbog pandemije Covid-19 i porodica koje su trenutno pogođene povećanjem količine žitarica.
Pre nekoliko dana takođe Čad proglasio vanredno stanje u pogledu hrane i ishrane. Prema Svjetskom programu za hranu, u Afrički rog više od 14 miliona ljudi je na ivici gladi, 40 miliona ako sve uzmemo u obzirZapadna Afrika. Zemlja koja najviše pati od zavisnosti od ruske pšenice jeEgipat koja je početkom juna otkupila 465.000 tona žitarica iz Rusije, Rumunija e Bugarska po cijeni od 480 dolara po toni, što je povećanje od 141% u odnosu na posljednju kupovinu, izvršenu prije ruske invazije.
Kako bi se suprotstavio prijetnji gladi, Kairo je najavio da će zabraniti trgovinu pšenicom trećim stranama najmanje do kraja ljeta s ciljem potpune kontrole nad tržištem.
Potezi UN-a
U međuvremenu jeUN-a ubrzava pregovore s Rusijom za rješavanje žitne krize, ali Moskva traži ukidanje sankcija, sugerirajući kopneni prolaz iz Bjelorusije. Kijev, sa svoje strane, ostaje čvrst u rješenju izvoza 20 miliona tona preko svojih luka. Kijev je tada optužio Moskvu da je ukrala njeno žito i prodala ga Siriji. Prošlog 2. maja, teretni brod Matros Pozynich isplovio je iz Sevastopolja i prešao Bosfor da bi otišao u Aleksandriju, ali je u stvarnosti potom krenuo prema sirijskoj luci Latakija kako bi smjestio ukradeno žito.
Sporazum na kojem se radi u Palati UN predviđa deminiranje i deblokadu ukrajinskih luka, posebno Odese, odakle bi trebalo da polazi tovar žitarica u pratnji turskih brodova. Zauzvrat, Rusija bi dobila pravo da izvozi svoje žitarice i đubriva bez primarnih ili sekundarnih sankcija. Sve zagarantovano rezolucijom od Vijeće sigurnosti.
Američki ambasador pri UN Thomas-Greenfield on je garantovao da je njegova vlada spremna da dostavi garantna pisma uključenim osiguravajućim društvima i bankama, ali je pojasnio da prehrambeni proizvodi već nisu predmet sankcija.
Ruski kolega Nebenzia on je odgovorio: "Nismo stavili mine u luke. Ako ih Ukrajinci uklone, spremni smo da garantujemo bezbedan prolaz žita. Međutim, Putin je tražio da se to odvija samo kroz luke pod njegovom kontrolom, tražeći opšte ublažavanje sankcija. Guterres sam razgovarao u petak sa Lukašenko, koji je potvrdio svoju spremnost da se ukrajinska pšenica isporučuje u baltičke luke kopnenim putem, u zamjenu za zeleno svjetlo za korištenje istih luka za izvoz bjeloruske robe.
Washington razmišlja o izgradnji privremenih skladišta kako bi spasio žetvu i proučava kopneni transport koji stiže do Evrope bez prolaza kroz Bjelorusiju. Iza kulisa, u UN-u i u SAD-u, ponavlja se da Putin ima poluge da izbjegne humanitarnu katastrofu: “ako ih ne iskoristi, pokazaće kako je spreman da žrtvuje milione života da bi zadovoljio svoju ambiciju da nametne svoju moć".
Uloga Turske
Ibrahim Kalin, portparol predsjednika Recep Tayyip Erdogan, u intervjuu za novinsku agenciju Anadolu on je uvjerio da bi se ukrajinske isporuke žita mogle uskoro nastaviti Crno more i i moreuz Bosfor i Dardanele. Potpisivanje sporazuma moglo bi otključati oporavak izvoza memorandum povodom posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji će u srijedu boraviti u Ankari.
Kalin je kasnije rekao da je “odluka će biti donesena i isporuke će početi što je prije moguće. Mogu reći ovo: ako se na primjer sutra dogovorimo, pomorski transport će početi 3-5 sedmica kasnije. Prvo moramo očistiti more i napraviti koridor.".
Žalba Italije
ministar vanjskih poslova, Luigi Di Maio, na G7 u Njemačkoj ponovio je hitnost deblokiranja izvoza pšenice iz regija pogođenih sukobom u Ukrajini: “Globalni rat za hleb je već u toku i moramo ga zaustaviti. Rizikujemo političku nestabilnost u Africi, proliferaciju terorističkih organizacija, državne udare: ovo može proizvesti krizu žitarica koju doživljavamo. Ako ne zaustavimo globalni krušni rat, krizu pšenice, mogli bismo se naći ne samo u novim ratovima, većoj nestabilnosti u Africi, već prije svega u većim migracijskim tokovima. Ne smijemo zaboraviti da je 30 miliona tona pšenice blokirano u ukrajinskim lukama od strane ruskih ratnih brodova, ono što radimo je da radimo na tome da Rusija deblokira izvoz pšenice u ukrajinske luke."