U Londonu će se 3-4. decembra proslaviti 70. godišnjica NATO-a, a tenzije između lidera 29 država članica ne jenjavaju. Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump više ne želi da "subvencioniše" Evropu. Trump želi da zemlje Unije potroše najmanje 2024% svog BDP-a na odbranu do 2. (Italija je zaglavljena na 1,18%), dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron definirao Alijansu kao "u poziciji "moždana smrt” što sugerira “strateški odnos” sa Rusijom.

Zatim, tu je Turska koja bi mogla glasati protiv plana odbrane za Baltik i Poljsku osim ako NATO ne prizna kurdsku YPG miliciju kao teroriste. To je malo vjerovatno, s obzirom na to da je YPG pomogla u porazu Islamske države.

Što se tiče buduće uloge NATO-a, na samitu će se zatražiti od grupe „mudrih ličnosti“ da daju prijedloge, ali neće izvještavati do sljedećeg samita na kraju 2021-a. Zatim vijest u posljednjih nekoliko sati da je Turska predala Al Bagdadija Trumpu u zamjenu za komad zemlje sjeverno od Sirije.

Da sve umiri, generalni sekretar NATO-a, Norvežanin Žan Stoltenberg, govorio je u intervjuu koji je objavila Repubblica.

"Kao i uvijek, moći ćemo prevladati podjele i donijeti odluke neophodne za našu sigurnost. Evropska unija ne može zamijeniti NATO, ne može sama braniti Evropu".

Stoltenberg se u četvrtak sastao sa Makronom u Parizu i čini se da ga nije uvjerio u zdravstveno stanje NATO-a.

Možda Alijansa možda nije bez mozga, ali zar ne smatrate da je politički paralizovana?

"NATO sada radi više nego proteklih decenija. Očigledno postoje razlike koje ne treba potcijeniti. Među saveznicima postoje različita mišljenja o sjevernoj Siriji i grupama aktivnim u toj regiji. Ovo je neosporna realnost koja nas, međutim, neće spriječiti da učinimo mnogo. Zaista, očekujem da će u Londonu lideri ipak donijeti važne odluke, kao što je ažuriranje akcionog plana protiv terorizma".

Tvrdite da će buduća evropska odbrana morati da se integriše u NATO, ali zašto Unija ne bi to uradila sama kada je ne konsultuju ni Vašington ni Ankara o turskom napadu u Siriji?

"Uglavnom se slažemo, drugi put ne, ali to ne znači da se ne konsultujemo. Toliko cijenim napore EU u odbrani da ću raditi sa Ursulom von der Leyen i Charles Michelom na daljem povećanju saradnje između Evrope i NATO-a koja je već na neviđenom nivou. Međutim, EU ne može zamijeniti Alijansu, a evropsko jedinstvo ne može zamijeniti transatlantsko jedinstvo, posebno nakon Brexita. 80% odbrambene potrošnje NATO-a dolazi iz zemalja izvan Unije, geografski su Norveška, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i SAD važne za odbranu evropske teritorije. Svaki pokušaj udaljavanja Evrope od Sjeverne Amerike ne samo da će oslabiti NATO, već će i podijeliti Evropu. EU jednostavno ne može sama braniti Evropu. Slažem se sa Angelom Merkel: Evropska odbrana nije alternativa NATO-u, već služi jačanju evropskog stuba unutar NATO-a".

Ako Brisel želi da izgradi svoju odbranu, to je i zato što više ne veruje u SAD Donalda Trampa

"Trumpove riječi su važne, ali djela su još važnija. Kongres Sjedinjenih Država je izrazio snažnu dvostranačku podršku NATO-u, a sam Trump je ponovio svoju podršku Alijansi. Od završetka Hladnog rata SAD su se postepeno povlačile sa našeg kontinenta, ali sada se vraćaju sa cijelom brigadom, sa opremom i ulaganjima iu narednih nekoliko mjeseci stiže 20 vojnika na najveću vježbu u posljednjih 25 godina. Sve ovo pokazuje američku umešanost u Evropu".

Da li po Vašem mišljenju Kina predstavlja prijetnju NATO-u poput Rusije? Hoće li činjenica da se Italija pridružila Novom putu svile razbiti transatlantsko jedinstvo prema Pekingu?

"Ne vidim neposrednu prijetnju nekom od naših saveznika, umjesto toga govorio bih o strateškim izazovima sa nepredvidivijom i neizvjesnijom situacijom. Činjenica da Kina raste otvara mogućnosti i izazove sa kojima se moramo suočiti zajedno, jer je sa Pekingom veličina sagovornika veoma bitna".

Da li ste cijenili Macronovu spremnost da uključi francuski arsenal u bilo koji budući sporazum o neširenju? Da li bi to trebala učiniti i Kina?

"Svakako moramo pronaći način da uključimo Kinu u bilo koji budući sporazum o nuklearnoj kontroli, ali kako i kada je prerano reći. Peking ulaže velika sredstva u nove nuklearne kapacitete, ima balističke rakete sposobne da dosegnu Evropu i Ameriku, visoko precizno oružje i stotine novih projektila srednjeg dometa. Moramo pronaći sredstva za veću kontrolu njenog naoružanja. Što se Francuske tiče, bio bih oprezan da tumačim Makronove reči, mislim da Pariz tek treba da definiše svoj stav".

Italija je 2019. povećala vojnu potrošnju za 0,01%: kako ocjenjujete naš operativni i finansijski doprinos NATO-u?

"Italija daje ogromnu podršku našim misijama u Avganistanu, Iraku, Kosovu, doprinosi pomorskom imovinom i vazdušnom policijom na Islandu. Ali jasno je da očekujem povećanje italijanskih investicija u odbranu. Potreban nam je da bismo se suočili sa izazovima sadašnjosti i drago mi je da će saveznici za period 2016-2024 povećati svoju vojnu potrošnju za 400 milijardi"