La Stampa je intervjuisao generalnog sekretara NATO-a Jean Stoltenberg koji je ilustrovao situaciju međunarodne organizacije pred novim i budućim izazovima, sa detaljnim fokusom na Rusiju i Kinu. Oprezni u pogledu turske intervencije u Siriji, ali odlučni da osude rusko uplitanje u Evropu i da zatraže od saveznika veću posvećenost suočavanju s Kinom i opremanju sajber odbranom.
Alijansa očekuje da će samit u Londonu u decembru ubrzati “najveća transformacija od kraja Hladnog rata“. Erdoganova Turska je prvo kupila S-400 od Rusije, a zatim je izvršila invaziju na sjevernu Siriju napadajući kurdske milicije koje su porazile Isis i koje su sada potpisale sporazume s Putinom o Siriji.
Kakav je vaš pristup savezniku ovog tipa?
“Situacija na sjeveroistoku Sirije je ozbiljna. Otišao sam u Istanbul prije nekoliko dana da izrazim svoju jaku zabrinutost, posebno zbog rizika od ugrožavanja rezultata dobijenih protiv Islamske države. Ali u isto vrijeme Turska je saveznik koji je pretrpio najveći broj terorističkih napada i stoga ima opravdane strahove, a da ne spominjemo da je ona i saveznik koji ugošćuje najviše izbjeglica”. Šta može biti izlaz iz tursko-sirijske krize? “Došlo je do pozitivnih pomaka sa izjavom SAD-Türkiye i rezultirajućim smanjenjem nasilja. Moramo graditi na tome kako bismo težili političkom rješenju u Siriji i stavili tačku na višegodišnje masakre. NATO podržava ovu obavezu SAD".
Šta će biti sa stranim borcima, hoće li ih saveznici moći vratiti?
“Strani borci su dio problema s kojim se suočavamo. NATO nema direktnu odgovornost za ovo, ali je potreban koordinisaniji pristup. I u tom smislu, NATO je pravo mjesto za to, i zato što razmjenjujemo podatke protiv terorizma." Isis je daleko od poraza: od Sahela do Afganistana prijetnja ostaje.
Kako se džihadistička prijetnja mijenja?
“ISIS je globalni izazov i tiče se cijele naše generacije. U Siriji i Iraku smo pobijedili kalifat kao teritorijalni entitet, oslobodivši milione ljudi zahvaljujući intervenciji koju predvode SAD, ali Isis ostaje prisutan u Siriji i Iraku: zato podržavamo lokalne snage sigurnosti. I zato ostajemo u Afganistanu: moramo spriječiti da kalifat, poražen na Levantu, uskrsne u Kabulu. ISIS gađa Afganistan, što je potvrđeno nedavnim napadom na džamiju." Ukratko, nije došlo vrijeme da se završi afganistanska misija započeta kao odgovor 11. septembra 2001. godine... „Ne, nije došla. Svi saveznici plaćaju visoku cijenu da ostanu u Afganistanu. Ali odlazak bi imao mnogo veću cijenu jer bismo ugrozili napredak postignut u borbi protiv terorizma, prava žena i slobodu štampe."
Šta mislite o pregovorima između Sjedinjenih Država i Talibana?
“Mi ih podržavamo, ali su blokirani jer talibani moraju prihvatiti sporazum koji može garantirati mir. Naše vojno prisustvo služi ovoj svrsi i, u tom okviru, italijanska misija je ključna. Posjetio sam vaše trupe: oni su veliki profesionalci i imaju, dozvolite mi da kažem, najbolje kuhare." Isis se također ponovo pojavljuje u Libiji, gdje je građanski rat endemski.
Može li NATO doprinijeti većoj sigurnosti?
“U Libiji je situacija veoma teška. Podržavamo napore UN-a za političko rješenje. Istovremeno, saveznici su spremni pomoći libijskoj vladi da se odbrani." Italija vidi migrante kao ključno sigurnosno pitanje na Mediteranu.
Postoji li uloga NATO-a na ovom frontu?
“Što se tiče migranata, mi igramo dvije važne uloge: s jedne strane pokušavamo riješiti uzroke svojim prisustvom u Afganistanu, Iraku i drugim područjima u opasnosti od ISIS-a kao što su Tunis i Sjeverna Afrika. Ako su ove države stabilnije, sigurniji smo, što nam omogućava da spriječimo odlazak migranata. A s druge strane imamo prisustvo na Mediteranu s misijom 'Sea Guardian', kao i u Egejskom moru kako bismo proveli sporazum između EU i Turske." Više saveznika izvještava o ruskom miješanju u njihovu domaću politiku.
U kom smislu je to uobičajena prijetnja?
“U nekoliko zemalja NATO-a bili smo svjedoci ruskog uplitanja u politički život kako bi oslabili demokratske institucije i zahvaljujući dezinformacijama, društvenim medijima i sajber napadima. Ovu prijetnju moramo shvatiti vrlo ozbiljno. NATO to čini povećanjem sajber odbrane, privlačenjem veće pažnje javnosti i suprotstavljanjem takvoj propagandi. Ali najbolji recept protiv dezinformacija je tačna informacija, zasnovana na istinitim činjenicama. Zbog toga države imaju odgovornost da reaguju na laži na društvenim mrežama. Najbolji alat za postizanje toga su besplatne i nezavisne informacije."
Vjerujete li da Rusija ima specifičnu strategiju za korištenje uplitanja za implodiranje NATO demokratija?
“Iz onoga što smo vidjeli, oni žele da se miješaju u naše demokratske procese. Zato se moramo braniti."
Kako to radiš?
“Prije svega otkrivanjem onoga što Rusi rade. Kao što je to uradila holandska obavještajna služba kada je otkrila pokušaj infiltracije Međunarodne organizacije protiv hemijskog oružja, ili kao što je to učinila sa pokušajem državnog udara u Crnoj Gori. Bilo je miješanja u mnogim zemljama."
Da li zbog toga tražite jaču cyber odbranu NATO-a?
“Sajber odbrana služi zaštiti naših mreža, da bismo je stvorili potrebne su nam zajedničke vježbe, a NATO ima centar izvrsnosti u Talinu, Estonija, gdje smo izveli najveću sajber vježbu ikada. Saveznici moraju naučiti jedni od drugih kako da se najbolje brane."
Hoćete li o tome razgovarati na samitu u Londonu?
„Da, jer to ima veze sa modernizacijom NATO-a. To je najveći skok od kraja Hladnog rata: sa novim snagama i novim komandnim strukturama. Da brani i civilnu infrastrukturu jer su prijetnje hibridne. Treba nam više inteligencije, više sajber odbrane, više resursa i otpornije civilne strukture. Mislim na primjer 5G. Uvjereni smo da će na sastanku ministara odbrane NATO-a biti postignut dogovor po tom pitanju."
Kako ispraviti sajber razlike između naprednijih zemalja, poput Velike Britanije, i drugih manje naprednih, poput Italije?
„NATO je da pomažemo jedni drugima. U mnogim oblastima Italija nas vodi: od misija u inostranstvu, od Kosova do Avganistana, do vazdušne policije, do Islanda sa F-35. Italija učestvuje u sajber vežbama i ulaže u sajber. Moramo pomoći jedni drugima."
Kako NATO može održati liderstvo u razvoju visoke tehnologije suočen s izazovom iz Kine?
"Udružiti se da zajedno djelujemo i investiramo. NATO je oduvijek imao vodstvo u visokoj tehnologiji i pomagao nam je u sigurnosti: moramo je održati čak i suočeni s izazovima najrazornijih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, atomski sistemi, biotehnologija, ofanzivni sajber. Sve ovo će promijeniti sistem odbrane kao što je to učinila industrijska revolucija. Iz tog razloga moramo se suočiti i sa izazovom korištenjem tehnike pregovora o razoružanju. A tu su i investicije: trošiti više znači razvijati nove tehnologije, na koordiniran način kako bismo bili sigurniji i izbjegli podizanje barijera koje bi nas mogle podijeliti."
Je li kineska 5G tehnologija prijetnja NATO-u?
„To je izazov. Kina ima drugi najveći vojni budžet na svijetu, ulažu u napredne tehnologije i nove precizne rakete - strateške i srednjeg dometa - stoga Peking mora ući u arhitekturu međunarodnog razoružanja. Kina ne krši postojeće sporazume o razoružanju jer nije njihova strana, osim Ugovora protiv širenja oružja.”
Mislite li da se 70 godina nakon svog rođenja NATO suočava sa svojim najtežim izazovom u Kini?
“Iz istorijskih razloga, NATO se fokusirao na SSSR/Rusiju, ali sada se globalna ravnoteža mijenja zbog kineskog rasta. Želimo otvoren odnos sa Pekingom jer je to velika ekonomska prilika za mnoge saveznike, ali u isto vrijeme postoje i izazovi. Niko ne želi da NATO ide tako daleko do Južnog kineskog mora, ali Kina nam je sve bliže: u Africi, na Mediteranu, na Arktiku i u sajber prostoru. Na ovaj ili onaj način moramo se suočiti sa ovim scenarijem."
Gledajući unapred samit u Londonu u decembru, šta očekujete od saveznika da se izbore sa ruskim mešanjem i kineskim tehnologijama?
“Očekujem da će potvrditi NATO kao najjači savez na svijetu. Moramo stajati zajedno i prilagoditi se svijetu koji se mijenja. Prolazimo kroz najveću transformaciju NATO-a od Hladnog rata i moramo se suočiti s izazovom novih tehnologija."