(by Massimiliano D'Elia) Jučer iz Finske istorijska odluka predsjednika Sauli Niinistö i premijera Sanna Marine nego po mišljenju adhezije na rođen napisali su: “Finska mora bez odlaganja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”. U nedjelju, nakon skupštinske rasprave, bit će odlučeno o očekivanom birokratskom procesu pristupanja Alijansi.
Dva najviša nacionalna zvaničnika izvijestila su da “trebalo je vremena da se parlamentu i cijelom društvu omogući da zauzmu stav po tom pitanju. Bilo je potrebno vremena za međunarodne kontakte sa NATO-om i njegovim zemljama članicama, kao i sa Švedska. Htjeli smo da rezervišemo potreban prostor za diskusiju".
Švedska bi također mogla slijediti Finsku. Švedski ministar vanjskih poslova prokomentarisao je izjave Niinistö e Marin "važna poruka koju bi Finska, najbliži partner Švedske u pogledu sigurnosti i odbrane, mogla slijediti."
Odgovor Moskve bio je trenutan: “Za nas je to prijetnja”, rekao je portparol Kremlja Peskov, dodajući da “Moskva će preduzeti neophodne mere da garantuje svoju bezbednost." Prijetnja upotrebom nuklearnog oružja sve se više pominje u prijenosima ruske televizije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg On je rekao da će kandidatura Finske biti srdačno pozdravljena i da će proces pristupanja biti nesmetan i brz, čak i ako prvo bude potrebna ratifikacija svih članica Alijanse.
Evropska unija i zajednička odbrana
Pozadinska priča koju je Marco Bresolin ispričao u La Stampi otkriva da Evropska unija želi uspostaviti jedinstveni centar za nabavku vojne opreme, kako bi podstakla zajedničku nabavku i izbjegla konkurenciju između država članica i prije svega izbjegla preklapanja.
Prijedlog je sadržan u dokumentu koji će u srijedu predstaviti Komisija - čiji je nacrt "La Stampa" vidjela - i koji polazi od nedvosmislene pretpostavke: "Evropa će se suočiti s najvećim povećanjem vojnih izdataka od Drugog svjetskog rata".
U dokumentu se postavlja analiza nedostataka u vojnim investicijama, kako je zatraženo na samitu u Versaju, i iznosi niz prijedloga koji će biti u središtu Evropskog vijeća 30.-31. maja.
Govoreći o brojevima dokument otkriva da su zemlje EU 2020. godine potrošile oko 200 milijardi eura na odbranu, što je brojka koja je 2021. porasla na 220 milijardi i predodređena je za povećanje. S tim u vezi, Komisija precizira da "Države članice su do sada najavljivale da će doći do značajnog povećanja budžeta za odbranu u narednim godinama, oko dodatnih 200 milijardi eura.".
Kada bi svi postigli cilj koji je NATO postavio od 2% BDP-a, udio vojne potrošnje bi se povećao za 60-70 milijardi eura godišnje. Problem je u tome što se do danas samo 11% vojne potrošnje ostvaruje kroz zajedničke investicije, a preostalih 89% slijedi čisto nacionalnu logiku.
Komisija predlaže da se uspostavi posebna grupa za koordinaciju vrlo kratkoročnih potreba, kao što su zalihe municije. Ova posebna grupa bi trebala biti odgovorna za djelovanje kao sakupljač narudžbi, a zatim kao centar za sortiranje materijala. Nadalje, dokument iznosi hipotezu o uvođenju novog vanbudžetskog fonda zasnovanog na dobrovoljnim doprinosima država za finansiranje zajedničkih projekata i o uvođenju finansijskih podsticaja kao što je oslobađanje od PDV-a za zajedničke nabavke koje uključuju najmanje tri zemlje.
Ahilova peta EU
Protivraketna odbrana od prijetnje ruskog hipersoničnog superoružja će predstavljati pravu core business narednih zajedničkih ulaganja zemalja EU. Sukob u Ukrajini je također doveo do izražaja vrijednost manjih dronova sa mogućnostima nadzora i onih sa "ubojitim" mogućnostima. Zatim postoji potreba za ažuriranjem i proširenjem postojećeg inventara glavnih borbenih tenkova i oklopnih borbenih vozila. Bit će značajna ulaganja u modernizaciju i dosljedniju opremu nacionalnih flota.