SVIMEZ ISTRAŽIVANJE BROJA RADNIKA JUGA. U SOUTHWORKINGU RADI 45 HILJADA U VELIKIM KOMPANIJAMA. KOMPANIJE TRAŽE PODSTICANJE I SMANJENJE IRAP-a. BIANCHI (GENERALNI MENADŽER), PRILIKA DA PRIVUČI TALENTE NA JUG I PREKIDA LET ALI USLUGE SU POTREBNE
Ima četrdeset pet hiljada zaposlenih koji rade pametno radeći sa juga za velike kompanije u centru-sjever od početka pandemije. Ovo su prvi rezultati ankete o Southworking, koju u ime SVIMEZ-a sprovodi Datamining na 150 velikih kompanija, sa preko 250 zaposlenih, koje posluju u različitim oblastima Centra i Severa u proizvodnom i uslužnom sektoru. Podaci sadržani u Izvještaju Svimeza 2020, koji će biti predstavljen sljedećeg utorka, 24. novembra.
Brojka od četrdeset pet hiljada radnika što je ekvivalentno 100 brzih vozova koje popunjavaju isključivo oni koji se vraćaju iz centra sjevera na jug. Ako se uzmu u obzir i mala i srednja preduzeća (preko 10 zaposlenih) koje je mnogo teže otkriti, procjenjuje se da je pojava mogla utjecati na zaključano oko 100 hiljada južnjačkih radnika. Studija podsjeća da trenutno ima oko dva miliona zaposlenih ljudi sa juga koji rade u centru-sjever. Istraživanje također pokazuje da, s obzirom na kompanije koje su koristile smartworking u prva tri kvartala 2020. godine, bilo u potpunosti ili u svakom slučaju za preko 80% svojih zaposlenika, otprilike 3% je vidjelo svoje zaposlenike koji rade na jugu.
Mogućnost da se radnicima sa juga zaposlenima u Centru-Sjever ponudi mogućnost rada sa svojih teritorija porijekla mogla bi predstavljati neviđeno i vrlo prikladno sredstvo za ponovno aktiviranje onih procesa akumulacije ljudskog kapitala koji su bili blokirani previše godina za Jug i za periferna područja zemlje.
Izvještaj SVIMEZ-a predlaže identifikaciju cilja potencijalnih korisnika mjera za južni rad. Intervencije treba da budu koncentrisane na cilj vraćanja mladih diplomaca sa juga (25-34 godine) zaposlenih u centru-sjever nazad na jug. Koristeći podatke ISTAT-a o radnoj snazi i one koji se odnose na anketu o stručnom usavršavanju italijanskih diplomaca, procijenjeno je da bi fond potencijalno zainteresovanih mladih ljudi iznosio oko 60.000 mladih diplomaca.
Poglavlje SVIMEZ izvještaja nastalo je u saradnji sa Južnom radničkom asocijacijom Lavorare dal Sud koju je osnovala mlada rođena Palerma i južna radnica Elena Militello. Na osnovu Podaci o asocijaciji 85,3% od intervjuisanih bi otišli ili bi se vratili da žive na jugu ako im je to dozvoljeno i ako je moguće zadržati rad na daljinu. To je, objašnjava Militello u Izvještaju SVIMEZ, realnost koja već ima 7.300 ljudi registrovanih na stranici Facebook, sa publikom od oko 30 hiljada ljudi svakog mjeseca. Iz ovog istraživanja, sprovedenog na uzorku od 2 hiljade radnika, proizilazi da je oko 80% starosne dobi između 25 i 40 godina, visoke kvalifikacije, uglavnom inženjerske, ekonomske i pravne, a u 63% slučajeva imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme. . Projekat „Rad na jugu – rad sa juga“ pored saradnje sa SVIMEZ-om, zahvaljujući podršci i saradnji sa SA Fondacijom JUG, ulazi u operativnu fazu, sa početkom od kampanja članstva i mreža podrške radnicima.
Istraživanje SVIMEZ-a također analizira prednosti koje su ispitane kompanije i radnici pronašli u eksperimentiranju sa iskustvima rada na jugu i politike koje bi bile neophodne za širenje takvih iskustava.
Većina intervjuisanih kompanija, na osnovu istraživanja Datamining, smatra da su glavne prednosti rada na jugu veća fleksibilnost radnog vremena i smanjenje fiksnih troškova fizičkih kancelarija. Ali, istovremeno smatra da su najveći nedostaci gubitak kontrole kompanije nad zaposlenim; neophodna investicija koju kompanija treba da izvrši; Problemi IT sigurnosti.
Odavde proizilazi potreba da se usvoje neki alati politike kako bi se ispunili zahtjevi kompanija: fiskalni ili doprinosni poticaji za kompanije u Centru i Sjeveru koje aktiviraju rad na jugu, smanjenje doprinosa, jednokratni porezni kredit za aktivirane radne stanice, produženje smanjenja IRAP-a na jugu za one koji koriste južne radnike kao postotak aktiviranih radnih stanica, stvaranje coworking područja, promovirana od strane javne uprave, u blizini prometnih infrastruktura kao što su stanice i aerodromi, u kojima je dijeljenje prostora moguće, za razvoj odnosa, kreativnosti i smanjiti fiksne i ekološke troškove.
Među prednostima koje radnici najviše uočavaju kada se od njih traži da se presele u južna područja, glavne su niži troškovi života, a zatim veća mogućnost pronalaženja jeftinog stambenog prostora. Što se tiče nedostataka, najizraženiji su lošiji kvalitet zdravstvenih i transportnih usluga, male mogućnosti za napredovanje u karijeri i manja ponuda porodičnih usluga.
Tokom sastanka koji je promovirala Fondacija Con il Sud il Predsjednik Carlo Borgomeo napomenuo je da "posljednjih mjeseci ovaj fenomen ne samo da je dobio ime, sa Južnim radnim udruženjem, već je i rad koji se nalazi u njemu strukturiran Fondacija sa Jugom širok konsenzus i oblik konkretne podrške jer smo uvijek promovirali procese koji teritorije južne Italije mogu učiniti atraktivnim. Drugim projektima podsticali smo transfer sjevernih ili stranih istraživača na jug. Jer čvrsto vjerujemo da privlačenje mladih talenata na jug jača njihov društveni kapital, a time i razvojne procese. Rad na jugu je savršeno u skladu s našim ciljevima."
SVIMEZ, pokretanjem Opservatorije o radu na jugu, namjerava "pokrenuti paket mjera za podršku radu na jugu koji bi mogao doprinijeti ponovnom aktiviranju onih preduslova za razvoj koji su bili napušteni previše godina - komentira on Luca Bianchi direktor SVIMEZ – Southworking bi se mogao pokazati kao zanimljiva prilika da se prekinu procesi deakumulacije kvalifikovanog ljudskog kapitala koji su započeli prije dvadesetak godina (oko milion mladih napustilo je jug bez povratka) i koji nepovratno ugrožavaju razvoj južnih područja i svih perifernih područja. područja zemlje. Međutim, da bi se realizovala ova nova prilika, neophodno je izgraditi politiku privlačenja veština oko nje sa paketom intervencija koncentrisanih na četiri klastera: 1) fiskalni i doprinosni podsticaji”; 2) stvaranje co-working prostora; 3) ulaganja u pružanje usluga porodicama (jaslice, puno radno vrijeme, zdravstvene usluge) 4) široko rasprostranjena digitalna infrastruktura sposobna da premosti jaz između sjevera i juga i između urbanih i perifernih područja“.