Na kraju G20 u Nju Delhiju objavljena je konačna zajednička deklaracija koja je pokrila različite teme od zajedničkog interesa kao npr. klima, energija, sigurnost hrane, ali i osnaživanje žena, zdravlje, umjetna inteligencija i digitalizacija i prije svega sukob u Ukrajini i pitanje migracija.
O ratu u Ukrajini pisalo je da “sve države moraju se suzdržati od prijetnje silom ili upotrebe sile u nastojanju da stječu teritoriju protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta ili političke nezavisnosti bilo koje države“. Ne postoji stvarna eksplicitna osuda ruske agresije.
Baš kao što se to dogodilo na G20 na Baliju, situacija je identična: nema eksplicitnog spominjanja Rusije. Očigledno pritisak od strane ministra vanjskih poslova Sergej Lavrov imalo željeni efekat, naime, nije spominjalo ulogu Rusije u ratu.
Do prije nekoliko dana se, međutim, činilo da je uopće moguće da na kraju zemlje članice G20 neće moći objaviti zajedničku deklaraciju, upravo zbog protivljenja Rusije. Posljednjih mjeseci različiti ministarski sastanci G20 nikada nisu uspjeli proizvesti zajednički dokument, a činilo se da bi i završni sastanak mogao završiti ovako, po prvi put u historiji G20. Posljednji pripremni nacrt deklaracije, koji su izradili takozvani "šerpi", pregovarači pojedinih zemalja, sadržavao je praznu stranicu u dijelu koji govori o pitanju rata u Ukrajini.
Na kraju je pronađen kompromis koji je zadovoljio Rusiju. Komentarišući izjavu, Lavrov je rekao da je to "prekretnica" koja "u potpunosti odražava našu poziciju". Ukrajinska vlada je, međutim, vrlo oštro kritizirala tekst. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko, rekao je u objavi na Facebooku da «Ukrajina je zahvalna svojim partnerima koji su pokušali da unesu jake formulacije u tekst. Istovremeno, što se tiče agresije Rusije na Ukrajinu, G20 nema čime da se ponosi".
O kompromisu postignutom u deklaraciji govorio je i italijanski premijer Giorgia Meloni, koji je to definisao kao diplomatski uspeh: «Radili smo na deklaraciji koja je imala konkretnu referencu na Ukrajinu, to nije bio očigledan rezultat ako se uzme u obzir da su svi ministarski sastanci završeni bez konačne deklaracije. To je kompromisna izjava, ali je i dalje smatram važnom u ovom kontekstu".
Dinje: rastuća pažnja iz EU prema Africi
"Također zahvaljujući italijanskoj ulozi, Afrika je bila centralna u ovoj G20. Nije slučajno što je i Afrika bila u centru mog govora na jučerašnjoj plenarnoj sednici, a učestvovali smo i na sastanku organizovanom između čelnika Evropske unije i afričkih lidera koji su bili prisutni, verujem da je i ovo veoma važno . To govori o rastućoj pažnji Evropske unije prema afričkom kontinentu, to je element koji se mora uzeti u obzir i zahvaljujući ulozi koju je Italija odigrala posebno u posljednjih godinu dana".
"Rečeno je jasno – prisjetio se – rastuće nestabilnosti, posebno u Saelu. Bilo je govora o migraciji. Govorilo se o investicijama, govorilo se o prehrambenoj krizi, ali postoji želja da se pooštre veze saradnje sa afričkim zemljama od strane Evropske unije. Ponavljam, Afrika će također biti jedno od centralnih pitanja koje ćemo donijeti na predsjedavanje G7 naredne godine koje će predvoditi Italija”.
Novi Indijski put svile
Alternativa kineskoj inicijativi pojas i put od strane SAD, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije i sa vjerovatnim ulaskom Izraela također se postavlja na G20. Ideja je da se Indo-Pacifik poveže sa Bliskim istokom i obrnuto sa Evropom
U osnovi inicijative bio bi sporazum između Sjedinjenih Država, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije i Saudijske Arabije koji predstavlja prekretnicu koja bi ojačala povezanost Indije i Bliskog istoka i imala bi za cilj da se suprotstavi inicijativi Pojas i put koji ove godine navršava deset godina.
Pretplatite se na naše novine!