Ministar odbrane Lorenzo Guerini, na saslušanju u odborima za odbranu Doma i Senata, izvijestio je o krizi 8. februara Ukrajina: "Italija bi mogla poslati do dve hiljade vojnika, ali će dalje aktivnosti očito biti podvrgnute parlamentarnoj raspravi, zajedno sa svim daljim trenucima rasprave u vezi s evolucijom krize".
Da bismo doneli odluku o broju vojnika za raspoređivanje, moraćemo da sačekamo sastanak ministara odbrane NATO-a sledeće srijede, odobrenje italijanskog parlamenta i odobrenje stranih zemalja domaćina.
Italija, međutim, već daje solidan doprinos Atlantskom savezu, druga je nakon SAD-a. In Letonija Prisutno je 250 alpskih vojnika sa svojim oklopnim vozilima Centauro. U Konstanci u Rumuniji su naši borcivojnog vazduhoplovstva, Eurofighter sa zadatkom da čuva vazdušni prostor u blizini Crnog mora čuvanjem neba Estonija, \ t Letonija, Litvanija, Island, Slovenija, Rumunija e Crna Gora. Naši brodovi mornarica umjesto toga, oni patroliraju istočnim Mediteranom, gdje je danas velika prisutnost ruskih vojnih brodova.
Hibridni rat Moskve je već počeo
U poslednjih nekoliko sati u Ukrajinu je sletela zaliha protivvazdušnog raketnog sistema Stinger, dok su Sjedinjene Američke Države prenijele još 180 tona municije, što je ukupno oko 1.500 od početka krize.
Međutim, u međuvremenu je hibridni rat Moskve već počeo, koju čine ekonomski pritisak, sajber napadi i taktika lažnih prijetnji bombom. Wall Street Journal navodi ruski cilj koji bi, prema izvorima iz Kijeva, bio da progresivno oslabi zemlju, izazivajući nezadovoljstvo i proteste slične onima koji su raspaljeni na istoku zemlje 2014. kako bi se opravdala intervencija. Samo u januaru, ukrajinska policija je primila skoro hiljadu anonimnih poruka, posebno putem e-pošte, sa lažnim uzbunama o bombama postavljenim na oko 10.000 mesta, od škola do osnovnih infrastruktura: svaki put je to svakodnevni život koji je razbijen, stavljajući živote pod hipoteku. običnih građana.
Direktna posljedica intenzivne dezinformacije je reakcija zapadnih zemalja koje pozivaju svoje sugrađane da napuste Ukrajinu. Jučer su neke vijesti dale puls situaciji, povlačenju osoblja OSCE-a iz Ukrajine.
Zračni saobraćaj je također pod utjecajem vjetrova rata. Nakon najave holandske kompanije KLM da više neće letjeti u ukrajinskom vazdušnom prostoru, i druge kompanije izbjegavaju rute koje bi mogle uticati na oružani sukob. Kijev, u ovom trenutku, insistira na tome da ne želi da zatvori svoje nebo. “Nema smisla i ličilo bi na samoizolaciju”on je rekao Mykhailo Podolyak, savjetnik ukrajinskog predsjedništva. Vlada je posvećena “spriječiti rizike za aviokompanije”, ali istovremeno savjetuje da ne letite iznad Crnog mora od ponedjeljka do subote, u vezi sa maksi-ruskom pomorskom vežbom.
Poslednji pokušaji diplomatije. Strah od oružane invazije raste čak i među najrazboritijim kancelarima do sada. Počevši od Berlina, koji uoči posjeta kancelara Olafa Scholza Kijevu i Moskvi podiže ton i govori o situaciji "kritika", prijeteći „trenutne“ sankcije. Stav koji je ponovio i novoizabrani njemački predsjednik, Frank-Walter Steinmeier u svom inauguracionom govoru: “Apelujem na predsednika Putina: odvežite omču oko vrata Ukrajine. Pridružite nam se na putu očuvanja mira u Evropi. I nemojte podcijeniti moć demokratije".
“Niko ne bi trebao biti iznenađen ako Rusija napravi incident kako bi opravdala vojnu akciju koju je sve vrijeme planirala”, ponovio je američki državni sekretar Antony trepnu, vraćajući se da podigne uzbunu zbog “lažnog izgovora” za invaziju na Ukrajinu.
Bijela kuća je to ponovila u slučaju ruske agresije odgovor će biti „brzo i odlučno“, uz objašnjenje da su se dva lidera složila”o važnosti nastavka bavljenja diplomatijom i odvraćanjem".